LJETO je na vrhuncu, većina Hrvata je na godišnjem, a što se pak medija tiče nastupila je puna sezona kiselih krastavaca. Zahvaljujući takvom ozračju povela se rasprava je li naš premijer smršavio, ako jest koliko i što je uzrok njegovu primjetnom gubitku kilograma. Naklapanja je prekinuo sam premijer. Rekao je: 'Sve što sam ranije jeo, na preporuku liječnika morao sam zaboraviti. Imao sam zahvat na srcu i savjet liječnika je bio da svakako smanjim težinu. Rekli su mi da skinem što više kilograma, bilo ih je puno, a koliko neću otkriti, neću o brojevima.'. Rekao je to i ponudio recept i drugima: 'Treba se pridržavati manjih količina hrane u obroku. Ujutro lagani doručak, za ručak srednje lagani obrok i navečer skoro ništa.'. I dobro je da je tako, dobro da je razlog premijerova mršavljenja djelotvorna dijeta i da nam šef Vlade nije smršavio zbog visokih cijena hrane.

Odličnu priliku za skidanje viška kilograma imaju i turisti na jadranskoj obali. Vegetarijanska pizza u Dubrovniku prije četiri godine stajala je 12 eura, a danas 19. U Rovinju, burger od tune koštao je manje od 10 eura, a sada oko 15. Rekorder je Split - ondje je crni rižot nekoć koštao 11 eura a sada mu je cijena 19. Poskupljenja, u prosjeku, iznose od 50 do 75 posto. Plaće su prije pet godina u prosjeku iznosile oko 1.200 eura, a danas su oko 1.450 eura, njihov rast od 23,5 posto daleko zaostaje za rastom cijena u restoranima od 50 do 75 posto. Tako će se turisti na Jadranu ne samo dobro odmoriti i svježi i preplanuli vratiti kući, već imaju i sjajnu priliku skinuti višak kilograma. 

U prvih pet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani, izvoz prehrambene industrije rastao je 5,6 posto, dok se uvoz povećao za 9,4 posto. Izvezli smo hrane za 861 milijuna eura, a uvezli za 1,8 milijardu. Slikovito: na svaku izvezenu jabuku uvezli smo više od dvije. Ugostitelji kažu da inozemna prehrambena industrija svake godine ima sve više koristi ne samo od povećanja cijena, već i od rasta potrošnje u Hrvatskoj, jer je rast potrošnje izazvan velikim prilivom stranih turista. Pa našim turistima - Nijemcima, Poljacima, Austrijancima, Nizozemcima, Talijanima,… prodajemo proizvode iz njihovih zemalja. Šteta da se nitko nije sjetio turističkog slogana: Dođite u Hrvatsku i jedite svoju, domaću hranu. Jer, domaće je domaće.

Kad prolazimo slavonskim cestama gotovo u svakom selu zelene se brda lubenica.

One ne mogu naći mjesta na policama stranih trgovačkih lanaca, jer su već pretrpane lubenicama iz Grčke, Španjolske, Italije,… Prošle godine vlasnik jednog OPG-a u Virovitici, u znak prosvjeda što lubenice ne može nikome prodati, poklanjao je više od pet tona lubenica. Ove godine poklonio je još više. Prije početka berbe, nudeći svoje lubenice, zvali su velike trgovačke lance. Svi su ih redom odbili govoreći kako nemaju mjesta za njihove lubenice. A cijena je iznosila samo 17 centa po kilogramu, što je, kažu, najniže ikad. No, možda su uzgajivači lubenica pogriješili: umjesto da lubenice pokušaju prodati velikim trgovačkim lancima trebali su im platiti ih odvezu.

Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda kaže kako su cijene hrane dosegle najvišu razinu u posljednje dvije godine. Još je teža situacija s mesom: dosegle su najvišu razinu u povijesti. Posljedice se osjećaju i na domaćem tržištu. Govedina je unatrag godinu dana porasla za više od 20 posto. Proizvođači svinjetine i piletine također najavljuju više cijene. Onima koji se nadaju kako bi prelaskom na vegetarijansku prehranu mogli uštedjeti, također ne stižu dobre vijesti: rastu i cijene povrća. Pa sve sliči na onu anegdotu o Buridanovu magarcu koji je bio gladan i žedan i našao se na jednakoj udaljenosti između dva stoga sijena i dva vala vode. Neodlučan, nije znao s koje hrpe jesti, s lijeve ili desne i tako, gledajući malo na jednu, malo na drugu stranu, uginuo od gladi. Valja se sjetiti te priče kada dođete u samoposlugu pa pogledate na police s mesom i one s povrćem, neodlučni s koje strane uzeti.

Dok je premijer na dijeti, nacija je na infuziji.