SLAVONSKI BROD - Da je Zvonimir Toldi doista najčitaniji brodski kroničar i čuvar baštine brodsko-posavskog kraja potvrđuje i sinoćnja slika ispunjene dvorane Radničkog doma na promociji njegove četvrte po redu knjige "101 Brodska priča", štiva koje posebice stariji Brođani najradije čitaju. Riječ je o pričama koje ovaj neumorni sakupljač prikuplja i već godinama  objavljuje u tjedniku Posavska Hrvatska.

"Prva priča s kojom smo krenuli u ovu "101 Brodsku priču" objavljena je na dan stogodišnjice objave Prvog svjetskog rata, a knjiga je završena i izašla iz tiska u tjednu kada je bila stogodišnjica završetka Prvog svjetskog rata" - kazala je Dunja Vanić, novinarka Posavske Hrvatske koja prva vidi i pročita svaku Toldijevu priču i pripremi ju za objavu.  

Toldi desetljećima istražuje, propituje, bilježi zapisuje, isprepliće dokumentarnu građu s obiteljskim uspomenama, nerijetko skupljajući podatke iz dalekih zemalja, Amerike, Australije, Francuske, Izraela..i hrvatskih gradova u kojima su završili stari Brođani i njihovi potomci.

Već 23 godine je prošlo od objave prve knjige „101 Brodska priča", a sinoćnja četvrta knjiga sa do sada ukupno 404 ispričane priče nikako nije zadnja. I peta je knjiga pri kraju, najavljuje autor. 

Priča o gospođici koja je 'raspopila' fratra

No, četvrta kao i one ranije, donosi priče iz brodske povijesti kroz 19. i 20.stoljeće, do pedesetih godina, a to su, kaže, razna događanja iz grada, kulturna, sportska, razne političke manifestacije, priče o poznatim Brođanima o kojima se do sada ništa nije znalo.."Tu su i stare brodske industrije, zabave, ali i neki tračeraji i pogotovo pikanterije" navodi autor. "Tako primjerice jedna priča govori o jednoj gospođici, brodskom slavuju koja je tako lijepo u crkvi pjevala, ali se i zaljubila u fratra i raspopila ga", dodaje Toldi.

U svojim pričama spominje i  Zlatu Fuks, izvanrednu pijanisticu koja je pred Drugi Svjetski rat došla u Brod. Nakon rata radila je u Gimnaziji i Učiteljskoj školi, priređivala je divne koncerte, a potpuno je zaboravljena. Slična je i priča o nekada pomalo zaboravljenom baletanu Zvonimiru Podkovcu, rođenom u brodskom Malom Parizu, koji je svojim plesačkim umijećem dosegao  Pariz, grad iz snova i  svjetske pozornice, a još uvijek sa 93 godine živi na jugu Francuske, vitalan je i sa  uživanjem također čita Toldijeve knjige "101 Brodske priče".

Pisao je Toldi i o velikoj primabalerini Miji Čorak Slavenskoj, ali i nezaboravnim brodskim zabavama. "Nevjerojatno je koliko je nekada bilo zabava. Kada krene sezona, svake je nedjelje bila neka zabava, obrtnička, trovačkog društva, radničke zabave, u hotelima Central, Grand, u Crvenoj i Žutoj kući...to je bilo fascinantno. A za takova društvena događanja broj jedan trebala se sašiti toaleta i pokazati se, naučiti nove plesove kod "tancmajstora" - prisjeća se autor.

Navodi i priču o mladićima koji su  pod utjecajem kaubojskih filmova i raznih drugih razloga poslije rata pobjegli iz "Juge" prema drugačijem svijetu. Među njima je bio Bruno Gril, koji je od običnog ciglarskog radnika završio kiparsku akademiju u Stuttgartu i postao poznati kipar hrvatskog podrijetla.

A priču o svom bratiću Ivi Šimunović, Toldiju je ispričao Đuka Andrić.  Kao mladi gimnazijalac, otišao je u svijet i prošao štošta te na kraju postao vrlo uspješan poslovan čovjek. Otišao je u Austriju pa u Australiju gdje se obogatio. Vratio se u Englesku, Njemačku i nakon svega u crkvi u Podcrkavlju, u kojoj je kršten, omogućio je potpunu obnovu, od krova do podnog grijanja, svih oltara, restauraciju slika, župnog doma, krstionicu - ispričao je Andrić, i sam oduševljen načinom na koji Toldi piše o nekadašnjem životu u Brodu.  "Čitajući brodske priče čovjek požali što nije živio u tim vremenima".

Brod - grad s više od 100 tisuća bicikala

Pisanje je za Toldija hobi, zanimacija  i veliko veselje, a njegov zanimljiv i duhovit način pričanja primamljiv je širokom sloju ljudi.

Često informacije traži u Arhivu, Muzeju, Knjižnici,Povijesnom institutu, kontaktira stare Brođane od kojih može dobiti neku priču i sve su odlične.

"Teško je reći koja je priča posebna", kaže Dunja Vanić, novinarka Posavske Hrvatske koja prva vidi i pročita svaku Toldijevu priču i pripremi ju za objavu. Ističe pak priču o Josipu Novaku, prvom hrvatskom  redatelju koji je podrijetlom Brođanin, ili o tvornici rublja koja je nekada postojala u ovome gradu. "No prva priča s kojom smo krenuli u ovu "101 Brodsku priču" objavljena je na dan  stogodišnjice objave Prvog svjetskog rata, a knjiga je završena i izašla iz tiska u tjednu kada je bila stogodišnjica završetka Prvog svjetskog rata" ispričala je zanimljivost, Dunja Vanić.

Recenzent knjige je prof. Vinko Brešić, također Brođanin koji hvaleći Toldijev uradak napominje kako je iz njegovih priča saznao nešto što nije znao. Tako je primjerice saznao da Budainka nije u Brodu (naime priključena je bila tek 1948. godine), a iz njegove priče saznao je podatak i o prvom filmu u kojem je prikazan Brod. Film je 34. godine snimio Franjo Ledić, otac zagrebačkog kultnog novinara Gerharda Ledića, zvanog "lutajući". Iz Toldijevih priča saznao je i da je prvi javni klozet u Brodu podignut 30-tih godina prošlog stoljeća, a ime je dobio po tadašnjem gradonačelniku Emanuelu Kovačiću, u čijem je mandatu sazidan, pa bi se (sugerira Brešić) današnji obnovljeni objekt mogao zvati po aktualnom gradonačelniku "Mirkovac".

Brod je bio grad bicikala. Krajem 50-tih godina bilo ih je u Brodu preko 100 tisuća. Većina ih je radnim danom bila parkirana ispred Đure Đakovića, a vikendima na Poloju, navodi Brešić.

Bilo je svega i svačega, plesnjaka, kupališta, hipodrom, jazz klub, gimnastička i druga natjecanja...prisjeća se stari Brođanin Tvrtko Exle, čija je zanimljiva priča o osnivanju "benda" dospjela do Toldija i u najnoviju knjigu. A Tvrtko je bio vlasnik prvog brodskog "diskača", moglo bi se reći kultne institucije u kojoj se nije samo plesalo nego su i nastupali mladi glazbenici, pjesnici i slikari...

Uz promociju i pivo naziva "101 brodska priča"

Lagano, prepoznatljivim stilom ,Toldi,  prikupljene spoznaje kombinirane s arhivskom građom, pretače u pitku priču za koju mu je ponekad potrebno i nekoliko godina, sve kako bi otrgnuo od zaborava  čitav niz  brodskih  uglenika i osobenjaka, zaboravljenih događaja i mjesta. Premda je do sada napisao 550 priča od kojih su objavljene 404 , zanimljivi autor rijetko se vraća istoj temi, jer one su u Brodu, kako se čini, neiscrpne. Materijala još ima, kaže Toldi, a volje ne nedostaje. Dodali bismo samo, na opću radost posebice vremešnijih Brođana.

Predstavljanju četvrte knjige, 101 Brodska priča, svečani je ton dao Đuka Andrić, svirkom na harmonici glazbe po izboru autora dok je urednik Posavske Hrvatske, Marin Kovačević posjetitelje  počastio pivom, vlastitim proizvodom koje nosi naziv "101 brodska priča".

Zvonimir Toldi autor je desetak knjiga te niza stručnih članaka etnogtrafske tematike i brojnih priloga iz prošlosti Broda. Idejni je začetnik smotre folklora Brodsko kolo, suradnik  brojnih kulturnih događanja u gradu i županiji, a zbog doprinosa u očuvanju i promicanju kulturne baštine do sada je odlikovan sa više gradskih, županijskih i hrvatskih nagrada i priznanja među kojima je i nedavna Nagrada za životno djelo koje mu je dodijelilo Hvatsko muzejsko društvo zbog trajnog doprinosa muzejskoj struci.