1431
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - U sklopu ovogodišnjeg programa U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić, koji se, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. sc. Ive Josipovića, održava u Slavonskom Brodu od četrnaestog do dvadesetog travnja 2013. godine, i Stote obljetnice „Šegrta Hlapića", u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, u ponedjeljak, petnaestog travnja u trinaest sati bit će otvorena izložba do sada nepubliciranih i javnosti nepredstavljenih ilustracija Priča iz davnina Božidara Darka Mažuranića, izložba radova Božidara Fedora Mažuranića i promocija stripa „Priče iz davnine" Krešimira Zimonića. Organizatori izložbe i predstavljanja stripa su Gradska knjižnica, Društvo knjižničara Slavonski Brod i Udruga StripForum.
Božidar Darko Mažuranić
Božidar Darko Mažuranić (1879.-1952.) unuk je hrvatskoga bana i pjesnika Ivana Mažuranića, sin Vladimira Mažuranića, pravnika i predsjednika Akademije znanosti i umjetnosti i brat spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Zvanjem je bio pomorski časnik i također jedan od prvih pilota mornaričkog zrakoplovstva Austro-Ugarske. Povremeno je obavljao i diplomatske zadaće. Poslije 1945., kao emigrant, živio je u Engleskoj i u Argentini. Boraveći u potonjoj zemlji, dao se na izradu ilustracija za "Priče iz davnine". Smrt, koja ga je stigla 17. rujna 1952. u Buenos Airesu, nije dopustila da dovrši svoj naum - oslikati po jednom slikom svaku od osam priča, ali uspio ih je izraditi šest. Bio je autor brojnih članaka, umjetničkih slika i ilustracija. Sva ova djela nastala su u Argentini.
Božidar Fedor Mažuranić
Božidar Fedor Mažuranić (1920-2010) U njegovoj obitelji od davnina se njegovala premisa o nužnosti poznavanja stranih jezika, svjetske književnosti i povijesti, pa se je i Božidar Fedor isticao takvim znanjem. Uz svoj materinji, hrvatski, govorio je, čitao i pisao na njemačkom, španjolskom, ruskom, engleskom, talijanskom, francuskom i bugarskom. Od najmlađih dana slikarstvo je bilo jedna od njegovih omiljenih razbibriga, pa je, u zreloj dobi, kao rano umirovljeni ratni ozljeđenik, završio umjetničku akademiju u Parizu. Iz Argentine, gdje je, kao emigrant, proboravio više od pola stoljeća, u slobodnu Hrvatsku s obitelji se vratio 1998. godine.
Izložbu je omogućio Fedorov sin Teodoro Mažuranić koji je Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu poklonio reprodukcije ilustracija „Priča iz davnina" i ilustracija kojima je autor njegov otac.
Krešimir Zimonić
Krešimir Zimonić (1956, Đurđenovac) hrvatski je umjetnik, karikaturist, animator i crtač stripova. Za svoje ilustracije, stripove i animirane filmove primio je mnoštvo domaćih i međunarodnih vrijednih, pa i najviših nagrada. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima, a potom i Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu gdje je studirao i na Akademiji likovnih umjetnosti. U skupini je najuglednijih hrvatskih strip autora i najistaknutiji predstavnik mlađeg naraštaja Zagrebačke škole crtanoga filma. Stripove i ilustracije objavljuje kontinuirano od sredine sedamdesetih godina. Od 1979. godine profesionalno radi na animiranome filmu, prvo kao animator i glavni crtač, a od 1983. i kao samostalni redatelj. Od 1981. godine u statusu je statusa samostalnoga umjetnika.
Član je poznate grupe Novi kvadrat, a također je bio i grafičko-likovni urednik Modre laste, umjetnički direktor Salona stripa u Vinkovcima, glavni urednik strip magazina "Patak", te jedan od osnivača i višegodišnji predsjednik Hrvatskoga društva autora stripa. Tijekom dugogodišnje plodne simbioze s listom za mlade "Modra lasta" nastala je Zlatka, lik iznimne popularnosti koji se danas smatra jednim od antologijskih likova hrvatskog stripa.
Nekoliko godina obavljao je poslove umjetničkoga direktora Zagreb filma, te bio članom brojnih prosudbenih komisija, a od 1992. i član vijeća Svjetskoga festivala animiranoga filma u Zagrebu. Sudjelovao je na mnogim izložbama, a za svoje stvaralaštvo je primio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.
Za osobite zasluge u kulturi 2000. godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Pozivnica za program u prilogu.