SLAVONSKI BROD - Večeras je u Dvorani „Ivane Brlić Mažuranić" Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu održana promocija zbirke pjesama „Da se ne zaboravi" koju je na ćirilici izdalo Županijsko vijeće srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije.

U svojim programskim aktivnostima Vijeće je već dugi niz godina planiralo realizirati izdavačku aktivnost, ali dosad nisu imali dovoljno financijskih sredstava niti potpore lokalne zajednice koja ih financira za takav projekt.

Zbirka je sazdana od pjesama 21 autora koji su rođeni ili su živjeli i radili na prostoru Brodsko-posavske županije.

- Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije raspisalo je natječaj za financiranje projekta iz kulturne aktivnosti, a mi smo se prijavili i dobili smo dio sredstava za izdavanje zbirke poezije srpskih autora iz Brodsko-posavske županije. Očekivao sam da ćete me pitati da prokomentiram naslov „Da se ne zaboravi". Više je razloga zbog kojih smo ga izabrali. Između ostalog, podsjetnik je to na rođenog Brođanina, poznatog pjesnika, Branka Radičevića, koji je prije rata imao svoju ulicu u Brodu, a kod Strojarskog fakulteta stajala je njegova bista. Međutim, taj je čovjek nakon rata nezasluženo izbrisan iz ovoga grada što je šteta i gubitak za kulturu grada jer ga mnogi danas zovu srpskim Jesenjinom. Tu je i dječji pjesnik Grigor Vitez, rođen kod Okučana, prevođen na preko 60 jezika koji možda nije izbrisan kao Branko, ali se iz naziva mnogih institucija maknulo njegovo ime. Ne bismo se olako trebali odricati naših najboljih sinova. - izjavio je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije, Dušan Nogić.

Vjere, jezika, kulture i pisma odrekli su se brojni njegovi sunarodnjaci, naglasio je Nogić, a ovom ih zbirkom pjesama pokušavaju podsjetiti „ako žele živjeti kao ljudi, da se ne odriču onoga što su stekli svojim rođenjem". Na pitanje hoće li zbirka biti izdana i na latinici Nogić je odgovorio kako nema ništa protiv toga, ali kako nikomu ne bi bilo zgorega naučiti ćirilicu koja je, uz glagoljicu, staro hrvatsko pismo.

Teodor Trifunović okupljenim se medijima predstavio kao "urednik zbornika poezije pjesnika iz regije Posavine s obje strane Save". Knjigu je nazvao „imaginarnim poetskim susretištem ljudi različitog senzibiliteta, pjesničke imaginacije, životnih iskustava koji se bez te knjige nikad ne bi susreli", a sada se druže, surađuju i razmjenjuju iskustva.

Zbornik je okarakterizirao kao prekoračenje rijeke koja nas ponekad dijeli, a ponekad spaja. I naslijeđe pisma, ćirilice, želi se sačuvati i ne zaboraviti kako poručuje naslov zbirke. Sva su ta pisma, kazao je Trifunović, internacionalna i to je sve naše zajedničko naslijeđe koje nitko ne bi trebao svojatati.

- Zbirka je jedno šaroliko poetsko pletivo. Tematika je kao i u svakoj zbirci pjesama koja ima više autora prilično šarolika, a prevladavaju univerzalni pjesnički motivi i teme poput ljubavi, prolaznosti, smisla života, egzistencijalnih tegoba i slično. Dominira život ljudi u potresnim vremenima i nostalgični otpor zaboravu zavičaja. Neki od tih pjesnika pate što su morali otići daleko od domovine. I Sava kao moćna rijeka čest je zavičajni motiv, ona je uvijek vezana za iskustva iz djetinjstva, ali i zrele dobi.- ukratko je izdanje opisao urednik Trifunović.

Najljepše riječi o svom gradu, životu u njemu i izvan njega, ratu i svemu što je proživjela okupljenima je ipak uputila Rada Sebastijanović, jedna od autorica pjesama iz zbirke „Da se ne zaboravi" koja se amaterskim pisanjem bavi od osnovne škole. U Zagrebu je završila Strojarski fakultet nakon čega se vratila u Brod kako bi radila u Đuri Đakoviću sve do nesretnog rata koji ju je odvojio od svega što joj je dotad bilo normalno, svakodnevno i blisko.

- Bilo bi mi drago da barem kultura bude nešto što će nas sjediniti, a ne nešto što će nas razdvajati. Svi smo mi ovdje živjeli, radili, studirali i svoju djecu rodili pa je jako teško i gadno kada čovjek nakon svega toga razmišlja smije li koristiti svoje pismo, smije li govoriti svojim jezikom koji je tu i naučio kao svoj materinji. Ovo je samo početak nečega što bi se trebalo nastaviti u kulturi. - kazala je iskreno Rada.

Darko Spasojević, predsjednik Gradskog vijeća srpske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda, zamolio je novinare da se i ubuduće u velikom broju odazovu na događaje koje njihovi sugrađani pripadnici manjine organiziraju, naglasivši kako se njihovi prostori nalaze u podrumu prostora u Ulici Tome Bakača iz kojeg bi trebali što više "izaći na svjetlo dana u svom gradu".

Na kraju možemo zaključiti kako je univerzalni jezik poezije uistinu još jednom uspio spojiti nekad razdvojene strane Slavonskog Broda te kako su svi prisutni uživali u pjesmi, radosnoj atmosferi i stihovima ove značajne i vrijedne zbirke.