Druga zbirka poezije Milana Bešlića, Boje riječi, predstavljena je slavonskobrodskoj publici u Gradskoj knjižnici. Vrsni govornici doprinijeli su boljem shvaćanju i razumijevanju Bešlićeve pjesničke misije i poruke.
SLAVONSKI BROD - U organizaciji Društva hrvatskih književnika - Ogranka slavonsko-baranjskog-srijemskog, knjiga „Boje riječi“ autora Milana Bešlića, doživjela je ovaj tjedan predstavljanje u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici.
Ž.G./PLUS
- Ova zbirka sublimno izražava i moju profesionalnu djelatnost. Naime, nastojao sam kao likovni kritičar u knjizi pjesama likovnim jezikom kazati što sam rekao i u hrvatskom književnom jeziku. Riječ je, dakle, o dva medija pa je knjiga po svojoj strukturi multimedijalna i intertekstualna jer se referira na klasike hrvatske književnosti. S druge strane, bojom sam intervenirao u pojedine tekstove i tako progovorio i drugim jezikom. Sam naslov je eksplicitno vezan uz ovo što sam rekao, a dijelom se referira i na opće poznato mjesto. Naime, svatko od nas - primjerice - govori o 'boji glasa'. - kazao je autor o svom novom djelu.
Ž.G./PLUS
A više o samom autoru slavonskobrodskoj je publici u pozdravnom govoru otkrio
fra Anto Tomas, župnik i gvardijan na Plehanu.
- Milan Bešlić je konfratar, subrat i član je naše franjevačke zajednice na Plehanu. Fratri Plehanskog distrikta imaju svoja zaduženja i imaju svoje poslanje - širiti mir i dobro, imaju svoju misiju u ovom vremenu - donijeti svjetlo na prostor zahvaćen mržnjom te pripomoći u provedbi Daytonskog sporazuma, Aneksa 7. Duhovna i materijalna obnova zapadnog dijela Bosanske Posavine krenula je s Plehana, a uz pripremu u izbjeglištvu u Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu. Stoga smo još jednom u povijesti pokazali kako su franjevci uistinu braća, bili s ove ili one rijeke Save. Milan također ima svoja zaduženja u okviru našeg franjevačkog samostana. Ne samo da je u Odboru za obnovu vjersko-kulturnog središta Plehan, nego godinu dana razgovaramo o tomu da će sa svojim timom formirati instituciju koja će pojačano brinuti o kulturnom blagu. Naš subrat Milan je 'ministar kulture' Franjevačkog samostana Plehan. On će imenovati svoje pomoćnike o brinuti o tom nacionalnom blagu Bosne i Hercegovine. - zaključio je u svom govoru fra Tomas.
Pjesnički ludizam Bešlićevu poeziju čini nepretencioznom, otvorenom, opuštenom, komunikativnom... - napisala je u Pogovoru zbirke dr.sc. Sanja Knežević. Da je riječ o neobičnom izričaju i posebnim pjesmama - slažu se svi koji su zbirku uzeli u ruke.
Ž.G./PLUS
- Pjesnički impuls dosad je manje bio izražen kod Milana Bešlića, ali se pojavio u dvije zbirke pjesama. Drugu je objavio slavonsko-baranjsko-srijemski Ogranak Društva hrvatskih književnika.
Ž.G./PLUS
Ne slučajno. Naime, bavimo se kulturom i književnošću ovog našeg područja, a gospodin Bešlić je po rođenju Brođanin. Ove godine objavili smo knjigu o kritičarima koji su pisali o Ivani Brlić Mažuranić, a koju je priredio Ivan Stipić, tako da nam je ove godine izdavačka djelatnost uvelike u znaku Slavonskog Broda i brodske tradicije. Zbirka Milana Bešlića zanimljiva je u njegovu opusu. Dok je prva bila sumiranje njegova rada, ovo je zbirka u kojoj se više pozabavio tekstom na način da je oblikovao cjeline onako kako je htio, od samog naslova do grafičkog uređenja. Imamo vrlo zanimljivih detalja. Primjerice, u pjesmi posvećenoj Edi Murtiću imamo detalj Murtićeve slike. Mnoge pjesme posvećuje umjetnicima. Tu se vidi dio njegovog života i rada koje je prelio u poeziju, ali koja nije previše raspričana. On svoje misli oblikuje u malo stihova, pazeći na svaku rečenicu. - kazao je dr. sc. Mirko Ćurić, urednik knjige i predsjednik Ogranka.
Ž.G./PLUS
Pjesnička knjiga Boje riječi podijeljena je u četiri ciklusa: „Stihovi po stihovima“, „Stihovi moje vjere“, „Glasovi I.“ i „Glasovi II.“.
Ž.G./PLUS
- Sam naslov daje naslutiti sinergiju gospodina Bešlića kao književnog i kazališnog kritičara. S druge strane, riječ je o poeziji, o riječi. Ako se njegova prva zbirka Slagalica možda i mogla percipirati kao izlet u književnost, ova druga to demantira. Riječ je o suvremenom pjesništvu, pjesništvu koje postmodernistički manipulira odnosno koristi tradiciju i na toj staroj tradiciji intertekstualnošću, intermedijalnošću, citatnošću, različitim stilskim i jezičnim postupcima, igrarijama, iznosi jedan potpuno novi izričaj. To je tipično za suvremeno pjesništvo u koje se Bešlić ovom zbirkom uvrstio. On, pritom, čini ono najbolje što može, a to je da čuva tradiciju pa se u knjizi donosi posveta mnogim značajnim ljudima koji su obilježili hrvatsku povijest. Pretpostavljam da se konzervativnim čitateljima taj tip poezije neće svidjeti. Ujedno, takva poezija pretpostavlja educiranog čitatelja. - poručila je mr. sc. Darija Mataić Agičić.
Milan Bešlić, pjesnik, esejist, likovni i književni kritičar, piše u novinama, časopisima i elektroničkim medijima. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je 1953. u Slavonskom Brodu, podrijetlom je iz Dalmatinske zagore, pokraj Sinja. Autorski potpisuje brojne izložbe, monografske knjige i dokumentarne filmove o suvremenim hrvatskim likovnim umjetnicima, likovnim kritičarima i književnicima. Pjesme i eseje objavljivao je u novinama i časopisima: Hrvatsko slovo, Vijenac, Forum, Kontura, Kolo, Dubrovnik, Zadarska smotra, Republika, Riječi. Zbirku pjesama Slagalice objavio je 2022. Iste godine dobio je Nagradu HAZU. Počasni je građanin Hrvatske Kostajnice od 2017. Član je Matice hrvatske, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu.
