SLAVONSKI BROD - Prvom edukacijom pedijatara Slavonije i Baranje o važnosti čitanja djeci naglas, sinoć je u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici ujedno predstavljen i nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi - „Rođeni za čitanje".

Program se provodi u okviru Nacionalne strategije poticanja čitanja, a glavni mu je cilj tijekom redovitih sistematskih pregleda djece kod pedijatara, njihovih skrbnicima i roditeljima ukazati na to koliko je čitanje naglas važno za razvoj djetetovih čitalačkih navika, ali i na njegov sveukupni razvoj.

Program „Rođeni za čitanje" provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske te uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Kao domaćini, goste su pozdravili ravnateljica Gradske knjižnice, Ružica Bobovečki, brodsko-posavski župan Danijel Marušić i zamjenica gradonačelnika, Marina Martić Puača.

- Iznimna mi je čast i radost da smo domaćin hvalevrijednog nacionalnog programa i prve edukacije pedijatara Slavonije i Baranje. Svima želim ugodan boravak u Knjižnici i Gradu te uspješno predstavljanje. - poručila je ravnateljica Bobovečki, nakon čega su uslijedila stručna predavanja.

Akcijskim planom predviđeno je da pedijatri tijekom četiri pedijatrijska pregleda, od šestog mjeseca života do polaska u školi, djeci čitaju slikovnice prilagođene njihovoj dobi te da im, na kraju pregleda, poklanjaju slikovnice kako bi im ih roditelji nastavili čitati u obiteljskom okruženju.

- Sretni smo da se ovo predstavljanje događa u Slavonskom Brodu; u gradu u kojemu su napisane najljepše hrvatske, a mogli bismo reći, i svjetske bajke. Ispitivanja iz 2014. godine o tomu koliko čitamo djeci, uistinu su poražavajuća. Istraživanje smo provodili u 12 hrvatskih gradova na bolničkim dječjim odjelima i u pedijatrijskim ambulantama. Ukupno 1100 roditelja odgovorilo je na upitnik. Kada smo pitali koliko roditelji vole čitati s djecom, koliko to njima stvara ugodu, pozitivno je odgovorilo manje od 10 posto. Kada smo pitali što misle o tomu koliko njihova djeca o tomu uživaju, odgovori su bili još gori - upola manji. - kazala je prim.mr.sc. Marija Radonić, dr.med.spec. pedijatar i stručna suradnica programa „Rođeni za čitanje", želeći ukazati na važnost promjena.

Kako to hrvatski pedijatri, uz pomoć Ministarstva kulture planiraju promijeniti? U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 40 tisuća beba, a Ministarstvo kulture i medija, slikovnice će dostaviti u 282 pedijatrijske ordinacije diljem zemlje. 2022. je rezervirana za edukacije pedijatara o važnosti čitanja djeci naglas.

- Kad desetljećima radite na nečemu i vidite da to može funkcionirati u praksi, onda je to fantastično. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, nastalo je veliko uzbuđenje među knjižničarima jer su u Americi objavljeni nalazi studija koje su pokazale kako se nečitanjem destimulira razvoj mozga, odnosno, kako se čitanjem stimulira takav razvoj. Danas imamo dobru suradnju između knjižničara, psihologa, zdravstvenih i pedagoških djelatnika. Ranije to nismo imali. - kazala je prof.dr.sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Javnim pozivom za najmlađe su građane odabrane četiri slikovnice namijenjene djeci od pola godine do sedam godina. U ordinacijama i kod kuće, svi će moći čitati knjige naslova „Bebe su super", „Moj medo", „Što sve danas moram napraviti" i „Sve mogu sam/sama".

- Čitanje treba gledati u kontekstu ranog razvoja djece i općenitog razvoja djece. To je sigurno bitan čimbenik koji doprinosi intelektualnom razvoju, ali je i daleko više od toga. Tu se najprije radi o emocionalnoj povezanosti sa osobom koja čita, poznavanju svog jezika, slušanju, budućem boljem školskom uspjehu, a poslije toga i profesionalnim postignućima u životu. Riječ je o uistinu vrijednoj aktivnosti koju s djecom možemo raditi. Rekla bih da u trenutku pandemije, kada su mnoge druge mogućnosti limitirane, to ima i dodatni značaj. Imati knjigu znači imati prijatelja. Pozvala bih sve kolege neka se uključe u aktivnost, prenoseći poruku roditeljima, drugim članovima obitelji i javnosti koliko je to važno. Preporuke su da se djeci čita i prije rođenja. Ono prepoznaje majčin glas. Ne postoji prerano čitanje, samo prekasno. Djeca kojima roditelji čitaju bolje prorađuju i bolje se nose s lošim stvarima, a znaju i uživati u dobrim stvarima u životu. Ona uče i iz priče, iz odnosa među likovima, ali i iz odnosa sa osobom koja im čita. Nekad smo bili u nedostatku informacija, a danas je teže probrati ono što je dobro, tako da treba paziti i na sadržaj onda kada dijete razumije tekst. - kazala je prof.dr.sc. Aida Mujkić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Okupljenima se sinoć, kratkom videoporukom obratio i ministar zdravstva, Vili Beroš, a poslušali su i iskustva talijanskih pedijatara koji su sličnim programom uspjeli smanjiti broj roditelja koji nikad ne čitaju djeci sa četrdeset na deset posto. Jednako velikom uspjehu, nadaju se i hrvatski pedijatri, ali i glavna odgovorna za potporu ovog programa.

- Ovo je najvažniji projekt pokrenut u Godini čitanja, a sigurno će biti najkompleksniji. Nadam se da će u program biti uključeno puno pedijatara. Važno je program dobro postaviti na noge da bude primjenjiv, prilagođen hrvatskim potrebama, da prati potencijale i snagu i mogućnosti koje imamo kroz pedijatrijsku službu i da zaista zaživi na nacionalnoj razini. - kazala je dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.