Uz svu pomoć europskih sredstava i domaće pameti vrijedi vjerovati da će za godinu, dvije muzej Ivane Brlić Mažuranić konačno zaživjeti kao suvremeni i interaktivni prostor s multimedijalnim pristupom te kako će svojim sadržajem privlačiti posjetitelje svih 365 dana u godini.
SLAVONSKI BROD - Nedavno je konačno završen projekt rekonstrukcije kuće Ivane Brlić Mažuranić, točnije budućeg muzeja, što je doduše bilo u trogodišnjem programu Konzervatorskog odjela, a do sada je podrazumijevalo obnovu pročelja i krova, što su zajedno financirali Grad Slavonski Brod i resorno Ministrastvo, saznali smo od pročelnice Konzervatorskog odjela, Željke Perković.
"Bilo bi dobro da muzej književnosti ne bude na kraju puta uzmicanja iz stvarnog svijeta, odustajanja od stvarnih mjesta. Nego da, naprotiv, bude na početku puta osvajanja stvarnih mjesta za baštinu mašte" napisala je Željka Čorak.
"Ministarstvo je ove godine odvojilo jednu manju sumu novca jer još nije gotova građevinska dozvola. Glavni projekt je izradila arhitektica Maja Štrumberger, a zagrebačka tvrtka - koju je Grad angažirao - trenutno radi projekt multimedije. Riječ je o modernoj varijanti koja u tom muzejskom prostoru predviđa hologram I.B.Mažuranić. Hoće li ona sjediti u svojoj fotelji ili čak hodati pokraj stola u knjižnici, još će se vidjeti. Sve ide svojim tijekom, a sada moraju biti pripremljeni svi projekti, troškovnici, provesti se natječaj, odabrati izvođača radova...", kazala je Perković.
Iz europskih sredstava Gradu je odobreno 370 milijuna kuna, što je predviđeno i za kuću tambure te kompletnu infrastrukturu tvrđave, no sve ovisi o ITU mehanizmu koji još nije krenuo.
"Ministrastvo pak projekt podržava i ove godine ćemo napraviti neke pripremne radove, obijanja žbuke, raščišćavanje podruma te ćemo restaurirati nekoliko vratnih krila u visini 50 tisuća kuna. Na mjestu izložbenog salona Becić tako je predviđena polivalentna dvorana s jednim info pultom, ali je otvorena veza s podrumom i u njemu će biti vinoteka sa starom Ivaninom buradi i književni klub sa pratećim sadržajima.
Dozvolili smo da se s dvorišne strane dogradi lift, moderan, stakleni, koji po vertikali može povezivati prostore od kojih svaki može funkcionirati za sebe. Iz prizemlja će se moći ići i u dvorišni prostor. Predviđena je i knjižnica sa dječjom književnošću. Na katu je predviđen muzejski postav knjižnica, spavaća soba, salon i mala soba s oltarom dok će dio stana biti uređen za znanstvenika ili možda kustosa. U potkrovlju će biti izgrađena polivalentna dvorana za komorne predstave i koncerte. U sklopu dovrane bit će uređen i sanitarni čvor te garderoba - navela je Perković.
Iako je osiguran novac za kuću Brlić, kuću Đure Đakovića u Varošu i primjereniji Muzej tambure, još uvijek nije poznato kada će se radovi "zahuktati".
Već godinama, naime, razvlačimo priču o Muzeju Ivane Brlić Mažuranić od kojeg se očekuje da će oživjeti duh velike spisateljice koja je udajom postala Brođanka i tu proživjela 46 godina. U kući još uvijek stoji bijela kalijeva peć iz koje su iskakali Domaći i bili joj izravni poticaj za pisanje većine priča i bajki, u kojima uvijek pobjeđuje ljubav i dobro nad zlim. Sugrađani, posebice oni starije generacije su kao školarci posjećivali kuću autorice vječnih bajki. Kuću, izgrađenu 1885. godine, koju je Grad prije nekoliko godina otkupio od nasljednika s namjerom da ju očuva kao zaštićeni spomenik kulture.
Resorno ministarstvo je, do sada, kroz trogodišnji projekt uložilo preko milijun kuna u obnovu krovišta, pročeljs i dvorišnu stranu zgrade, a sada je na red došlo i unutrašnje uređenje, premda će za konačni završetak kuće i budućeg muzeja biti potreban višemilijunski iznos.
No, budući bi muzej trebao dati pečat kulturnom, povijesnom, znanstvenom i turističkom značenju, a napose očuvanju baštine Slavonskog Broda.
Jedna od ponajboljih znalaca života i djela Ivane Brlić Mažuranić, poznata hrvatska povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, zapisala je u tekstu "Visibilia et invisibilia" što sve muzej književnosti može sadržavati, kako može izazivati komparacije i utjecati na slobodne i nove odnose fikcije i fakta". "Bilo bi dobro da muzej književnosti ne bude na kraju puta uzmicanja iz stvarnog svijeta, odustajanja od stvarnih mjesta. Nego da, naprotiv, bude na početku puta osvajanja stvarnih mjesta za baštinu mašte" napisala je Čorak.
Uz svu pomoć europskih sredstava i domaće pameti vrijedi vjerovati da će za godinu, dvije muzej Ivane Brlić Mažuranić konačno zaživjeti kao suvremeni i interaktivni prostor s multimedijalnim pristupom te kako će svojim sadržajem privlačiti posjetitelje svih 365 dana u godini.
