U svom izlaganju Andrić je ustvrdio da se godišnjak Scrinia Slavonica, znanstveno glasilo Podružnice, usprkos početnim bojaznima inicijatora njegovog konstituiranja, pojavljuje redovito, svake jeseni, već desetu godinu. Situiravši tematske interese časopisa u geografske koordinate sjeverozapadne Hrvatske (istočna strana sjeverne Hrvatske), Andrić je naglasio da je časopis otpočetka definiran kao specijaliziran za regionalnu ili pokrajinsku povijest, te da se tog kriterija ustrajno pridržava. Smatra da je upravo takvo profiliranje doprinijelo prepoznatljivosti časopisa i potaknulo jače istraživanje zanemarene regionalne povijesti.

Istaknuo je da je u deset brojeva Scriniae objavljeno oko šest i pol tisuća stranica znanstvenoga teksta odnosno da je objavljeno ukupno 195 istraživačkih znanstvenih priloga, 19 priloga izabrane povijesne građe te 22 priloga prevedena iz stranih historiografija, odnosno iz inozemnih publikacija na stranim jezicima . Objavljeno je i 166 prikaza i kritičkih osvrta na tekuću povijesnu produkciju u Hrvatskoj i u inozemstvu, odnosno na održane znanstvene skupove. U časopisu je sa znanstvenim prilozima dosad surađivalo oko 60 autora (ne računajući autore prikaza i osvrta). Više od polovice toga broja su sadašnji ili bivši zaposlenici Podružnice te znanstvenici iz matične ustanove, Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Dinko Župan je na sažet i interesantan način predstavio objavljene znanstvene priloge, uglavnom temeljne istraživačke studije, i na taj način dodatno zainteresirao slušatelje za čitanje Scrinie. Iz izlaganja Mladena Baraća koji je kao moderator znalački upravljao skupom, izdvajamo njegov atraktivan apel/prijedlog da Scrinia Slavonica zbog svoje kvalitete bude doživljena i tretirana kao mogući brand Slavonskog Broda.

U kratkoj diskusiji koja je uslijedila nakon predstavljanja Scrinie, ravnatelj Držanog arhiva u Slavonskom Brodu mr. sc. Ivan Medved založio se da se prilikom isticanja rezultata i uspjeha Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje koja djeluje od 1996. Godine, ne zaboravi prethodnik – Centar za povijest Slavonije i Baranje koji je djelovao do 1991. godine. Dr. Jozo Meter upitao je predstavljače Scrinie jesu li svjesni svoje odgovornosti u smislu pisanja istinske i prave hrvatske povijesti od 1918 do kraja dvadesetog stoljeća. Odgovoreno mu je da su povjesničarima kao polazišta za istraživanja najvažniji autentični izvori, a da su interpretacije povijesti podložne svjetonazorskim pogledima svakog povjesničara ponaosob, ali i utjecaju aktualnog, jer, ustvrdili su, sadašnjica sa svim svojim spoznajnim instrumentima, ima moć djelovanja na tumačenje prošlosti. U tom smislu naveli su primjer Francuske revolucije o kojoj i nakon dvjesto godina nema jedinstvenih stavova niti će ih biti.