SLAVONSKI BROD - Ako ikad budete imali osjećaj da radite nešto uzaludno, sjetite se da se u Zagorju jednom vodila antialkoholna kampanja - tako bi se u šali moglo sažeti nastojanje pojedinih plakata iz prve polovine 20. stoljeća koji su u ovome poznatnom vinorodnom kraju upozoravali na drugu stranu medalje omiljenog alkoholnog pića.

Pritom Zagorje označava regiju s obje strane hrvatsko-slovenske granice, koja, premda u administrativno-političkom smislu „izbrisana“ tek nedavno, šengenskim ugovorom, u vinskom svijetu nikad nije ni postojala.

- Ovo je projekt u kojem sudjeluje šest arhiva, tri hrvatska i tri slovenska, na način da smo njihove arhivske građe izmiješali i spojili u jednu. Htjeli smo tako s ovih oko 150 izložaka pokazati da se zapravo radi o jednom jedinstvenom vinskom kraju te prikazati „put“ vina, od zemlje, preko trsa, grožđa, grla i čaše do glave, kako je to sročeno i u poznatoj slovenskoj pjesmi „Rodovnik vina“. Građa koji smo prikupili datira od sredine 15. stoljeća do praktički „jučer“ - kazao je Borut Batagelj, ravnatelj Zgodovinskog (povijesnog) arhiva Celje i suautor hrvatsko-slovenske izložbe „Vino na granici / Vino na meji“, koja je danas predstavljena u lavonskobrodskom Državnom arhivu.

Od slovenskih, pored navedenog, uključeni su još i mariborski pokrajinski i ptujski državni arhiv, dok hrvatske predstavljaju međimurski, varaždiski i zagrebački državni arhv. Ovo im nije prvi put da surađuju.

- Zajednički rad šest arhiva traje zapravo još od 2011. i ovo nam je treći projekt. On je bio dosta zahtjevan jer je prekograničnu suradnju znatno bila otežala pandemija. Zato smo izložbu i pripremali nekoliko godina - podsjetila je Ana Tuk iz Državnog arhiva u Varaždinu, objasnivši zašto se ova putujuća izložba s „kleti“ spustila u posavsku ravnicu.

- Postoji niz poveznica među našim vinorodnim regijama. Recimo, problematika s kojom se susrećemo u vinogradarstvu na cijelom je našem području vrlo slična tako da bi izložba mogla biti zanimljiva i žiteljima Slavonskog Broda i okolice. Drugi je razlog taj što nas je pozvao ravnatelj Arhiva u Slavonskom Brodu, Ivan Medved, pa smo se rado odazvali.  

Neke je zanimljive primjerke iz ove povelike građe, raspoređene na 20 banera, izdvojio Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje iz Štrigove.

- Proizvodnja grožđa, život u krčmama, posljedice koje alkohol ostavlja na ljude, policijski zapisnici nakon tuča i nereda kojma je on kumovao… Ali tu su i nek poučni, korisni sadržaji, npr. fotografije na kojima je prikazano kako se loza nekad kalemila, odnosno vino proizvodilo te nacrti velikih, ali nesagrađenih vinskih podruma.  

Koliko je zapravo vinska tradicija na ovom hrvatsko-slovenskom području stara, objasnila je Željka Dmitrus Purić iz Državnog arhiva u Zagrebu.

- Imamo nacrte iz 13. stoljeća, koje smo stoga stavili na početak izložbe, prateći tijek proizvodnje vina sve do današnjih dana.

Budući da na ovoj izložbi „vinske“ granice ne postoje, Borut Batagelj odgovor na pitanje jesu li bolja hrvatska ili slovenska vina - kako su mu „predbacili“ okupljeni novinari - „diplomatski“ je izbjegao.

- Mi, na neki način, ni ne želimo da se to pitanje postavlja. Građa koju smo prikupili svjedoči da se vino stoljećima kvalitetno proizvodilo na obje strane. Koja su bolja… neka odluče drugi!