7112
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - U Državnom arhivu sinoć je predstavljena, možda najznačajnija, knjiga od svih onih koje osvjetljavaju desetljećima javnosti skrivanu, i zato nepoznatu, ljudsku, humanu i kršćansku odliku Hrvata u NDH, povjesničarke, Židovke dr. Esther Gitman „Kad hrabrost prevlada". Knjiga ima podnaslov „Spašavanje i preživljavanje Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj 1941. - 1945.", a predstavljanje u Slavonskom Brodu organizirali su brodski Ogranak Matice Hrvatske i Državni arhiv Slavonski Brod.
Gitman je privukla pozornost i hrvatske i svjetske javnosti te pokrenula polemike među povjesničarima koji su NDH istraživali isključivo kroz zločine i ubojstva.
Samo predstavljanje knjige krenulo je nakon projekcije dojmljivog dokumentarnog filma Jadranke Jureško-Kero, "Kad istina pobijedi” , u kojem dr Esther Gitman govori o svojem životu, spašavanju Židova u NDH i Stepincu. U filmu, drugi akteri, govore o ovoj zanimljivoj povjesničarki koja je to postala nakon napuštanja uspješnog posla s nakitom i okretanja znanosti u zrelim godinama.
O Gitman i njenoj knjizi govorili su mr. sc. Ivan Medved, ravnatelj Državnog Arhiva Slavonski Brod i predsjednik ogranka Matice Hrvatske, zatim prof. dr. sc. Željko Uvanović i don Anton Šuljić. Uvanović je Brođanin, doktor humanističkih znanosti, germanist i profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Šuljić je svećenik, književnik, likovni kritičar i bogoslov; predavao je na više fakulteta i učilišta, više godina bio ravnatelj Informativne katoličke agencije a nakon toga, i sada, pomoćnik direktora Kršćanske sadašnjosti, koja je izdavač ove knjige.
U knjizi je mnoštvo priloga, izvornih potpisanih dokumenata i sadrži precizne bilješke, što ju, iako je pisana jednostavnim, laganim stilom, izdiže iznad popularne publicistike i svrstava u ozbiljne znanstvene radove, a teza joj je da su tisuće građana NDH, unatoč opasnosti od strogih kazni, pa i ugroze vlastitih života i života članova njihovih obitelji, prvenstveno zbog humanosti i kršćanskih životnih načela, spašavali Židove. Posebno mjesto u povijesti spašavanja Židova, time i u knjizi, Gitman je dala zagrebačkom nadbiskupu, kasnije osuđeniku Titova režima, kardinalu Alojziju Stepincu kojeg je Papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim. Time je privukla pozornost i hrvatske i svjetske javnosti i pokrenula polemike među povjesničarima koji su NDH istraživali isključivo kroz zločine i ubojstva.
„Stepinac je model, on je uzor humanosti i ljubavi prema čovjeku bez obzira kojoj on vjeri ili rasi pripada. Pokazao je, kao i drugi Hrvati koji su slijedili njegov put pomaganja, da i u najmračnijim trenucima ljudske povijesti postoji svijetlost i velikodušnost pojedinca. Stepinac je sveti čovjek."
Sama Esther Gitman rođena je u židovskoj, sefardskoj, obitelji u Sarajevu iz kojeg je, s majkom, pobjegla ratne 1941. godine. U Americi je od 1972. godine (New York) a od 1999. godine posvetila se znanstvenom proučavanju sudbine Židova u NDH. Šezdeset i jednu godinu nakon bijega iz Sarajeva, kao američka znanstvenica, 2002. godine dolazi u Zagreb. Kao Fulbrightova stipendistica godinu dana istražuje, prije, svim povjesničarima na području bivše Jugoslavije, ali i onima koji su u Hrvatskoj pisali o židovskom pitanju u NDH, desetljećima „zabranjenu" ili politički nepodobnu i znanstveno „nezanimljivu" temu spašavanje Židova u NDH.
Pozornost je privukla, do njenih istraživanja i objavljivanja, nepoznatim povijesnim dokumentima koji potvrđuju Stepinčevu ustrajnost u spašavanju ugroženih, a posebno Židova tijekom Drugog svjetskog rata.
Njena knjiga, knjiga je o dobru. Međutim, Gitman time ni u najmanjoj mjeri ne umanjuje zločine. Štoviše, u kontrastu dobra koji ona oslikava kroz nizanje i interpretaciju desetke tisuća dokumenata koje je proučila - zlo Pavelićeva režima iscrtava se u njegovim najstrašnijim dimenzijama.
Za Gitman „Stepinac je model, on je uzor humanosti i ljubavi prema čovjeku bez obzira kojoj on vjeri ili rasi pripada. Njegove misli i ideje bile su pozitivne" i za nju osobno „Stepinac je sveti čovjek koji je spasio brojne Židove. Pokazao je, kao i drugi Hrvati koji su slijedili njegov put pomaganja, da i u najmračnijim trenucima ljudske povijesti postoji svijetlost i velikodušnost pojedinca." Bez takvih ljudi, svjesna je, njena majka i ona sama ne bi bile spašene.
U prilozima: Pismo Esther Gitman povodom predstavljanja knjige (.pdf); Video - Uvanović; Audio - Šuljić.