SLAVONSKI BROD - Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (Slavonski Brod) u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom (Zagreb) Društvom za hrvatsku povjesnicu (Zagreb) i Gradskom knjižnicom Slavonski Brod, u Gradskoj knjižnici od 23.-24. studenog 2012. organizira Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti".

Šabić: „Grad Slavonski Brod, financijski podupirući Podružnicu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, kao njen suosnivač, konstantno i izravno pomaže razvoj humanistike i historiografije u Brodu i okolici".

Skup je počeo jučer u jedanaest sati i sa stankama, kako je bilo i predviđeno, trajao je cijeli dan. Otvaranje skupa moderirao je dr.sc. Marijan Šabić iz Hrvatskog instituta za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje a, kako je i red, jer ova institucija pokretač je i glavni organizator ovog znanstvenog skupa, riječ je najprije dao svojem šefu dr. sc. Stanku Andriću.

Budući se, velikom izložbom o Matasovićevom životu i radu, povodom pedesete obljetnice smrti, ali i kao prilogom ovom znanstvenom skupu, pridružio i Hrvatski državni arhiv Zagreb, u ime ove institucije, nazočne je pozdravio i prof. dr. sc. Stjepan Ćosić.

Povod i razloge ovom znanstvenom skupu, uvodno se obraćajući, obrazložio je prof. dr. sc. Željko Holjevac s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik središnjeg društva za historiografiju u Hrvatskoj - Društva za hrvatsku povjesnicu, i naglasio „skup jest obljetnički, ali nije i neće biti prigodničarski". Matasovića je označio kao „uzor svojim suvremenicima, ali i uzor i poticaj današnjim povjesničarima i drugim znanstvenicima kako svojim stvaralaštvom, tako i rezultatima toga stvaralaštva." Holjevac je također izrazio i zadovoljstvo radovima koji će biti prezentirani na skupu osobito u kontekstu očekivanja vezanog na Matasovićev teorijski doprinos historiografiji.

Ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Stipić, pozdravljajući nazočne, istakao je nekoliko glavnih razloga zašto je Knjižnica suorganizator i domaćin znanstvenom skupu o Matasoviću, a jedan od njih je stalna suradnja među institucijama u kulturi i znanosti u Slavonskom Brodu.

Najavljujući zamjenika Gradonačelnika mr. Zorana Ivanovića, Šabić je rekao: „Grad Slavonski Brod, financijski podupirući Podružnicu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, kao njen suosnivač, konstantno i izravno pomaže razvoj humanistike i historiografije u Brodu i okolici", te izrazio nadu da će se tako nastaviti i u novom gradskom proračunu.

U razdoblju između dvaju svjetskih ratova, kada u hrvatskoj historiografiji još izrazito prevladava interes za "ratove i mirove", to jest za političke događaje, protagoniste i institucije, Matasović se promišljeno okrenuo istraživanju materijalne i duhovne svakodnevice novovjekovnih društava u hrvatskim krajevima."

Ivanović je izrazio ponos "što će se i ovaj dio naše kulturne povijesti i zavičajne baštine uspješno osvijetliti i dati mali, ali zapravo veliki doprinos, lokalnoj kulturnoj povijesti." Znanstvenicima je poručio kako "u Gradu Slavonskom brodu imaju prijatelja koji će uvijek ovakve inicijative i programe podržati."

Nakon ovih uvodničara i uvodnih pozdrava, moderiranje daljnjeg rada skupa preuzeli su dr. sc. Suzana Leček (Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonski Brod) i prof. dr. sc. Željko Holjevac.

Pod njihovim ravnanjem, prijepodne je bilo zanimljivo jer se, kroz šest, što izlaganja što čitanja priloga najeminentnijih hrvatskih znanstvenika, kao uvodna cjelina,  sagledavala kulturno povijesna paradigma – kod Matasovića i šire.

Ne sumnjajući u vrijednost i doprinos rasvjetljavanju tema koje su priredili ostali, dvojica predavača, po osobnoj procjeni autora ovog članka, prof. dr. sc. Drago Roksandić (Filozofski fakultet, Zagreb) s temom Matasovićevi inovacijski doprinosi vojnokrajiškoj historiografiji i prof. dr. sc. Neven Budak (Filozofski fakultet, Zagreb) s temom Josip Matasović i Povijesno društvo „Otium", sadržajno, stilski i, osobito, profesorskom rutiniranošću u izlaganjima, mogli su i široj publici biti zanimljiviji od ostalih izlagača. Jasno, skup je stručan, znanstven i nije se očekivala navala „široke publike".

Poslije podne rad se nastavio s devet izlagača i tema koje obrađuju život i osobnost Josipa Matasovića.

Skup danas u devet sati, izlaganjima o Matasovićevim temama i radovima, a svoje radove izlaže devet znanstvenika, kreće u svoju završnicu, jer po izlaganjima, održat će se završna diskusija i očekuje se zatvaranje skupa poslije dvanaest sati.  

Uvodna izjava prof. dr. sc. Željka Holjevca u audio prilogu.