773
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - U Interpretacijskom centru Ivana Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu ovaj je tjedan predstavljena ilustrirana knjiga autorice čije ime Centar i nosi. Riječ je o njezinu djelu “Kako je Potjeh tražio istinu”. Ovu zaista lijepo opremljenu knjigu s
Na samom početku, okupljenima se obratila ravnateljica Tekić rekavši kako je ovo druga po redu izdana ilustrirana knjiga od njih osam koje su planirane kako bi se kompletirale Priče iz davnine. Isto tako doznali smo i kako je sam ilustrator doajen ilustracije te sama ta činjenica, kako smo mogli zaključiti, daruje ovoj knjizi dodatnu vrijednosnu dimenziju. Uz potankosti vezane za prva izdanja ove knjige, također smo mogli čuti kako je u periodu od 1914. do 2013. godine izašlo čak 245 izdanja Priča iz davnine kako je zabilježio profesor Vinko Brešić. Doznali smo i kako je Vladimir Kirin ilustrator prvog engleskog izdanja Priča iz davnine te kako je uz njega potrebno izdvojiti i ime ilustratorice Cvijete Job te ilustratora Krste Hegedušića, uz brojna druga imena različitih umjetnika koji su važni u ovome kontekstu. Ovo izdanje se izdvaja jer spaja suvremeni pristup s arhaičnim tekstom, a u cijeli proces uključuje ilustratora s velikim iskustvom.
Sam ilustrator Junaković rekao je kako ilustrator ne bi trebao samo ilustrirati nego bi trebao dati svoju interpretaciju. Cilj je ilustracijama “dozvati djecu” jer smisao cijeloga procesa pisanja i umjetničkog angažmana jest taj da djecu pripremi svemu onome u čemu se nalaze. Pitajući se: što mogu dati da to bude moj osobni pristup; ilustrator je napomenuo kako je riječ o osobnom pečatu, kao i tehnički izvanredno izrađenoj knjizi s mat papirom kojemu ne smeta svjetlo. Završivši s riječima o upotrebi umjetne inteligencije, ovaj umjetnik je izrazio želju: “nadam se da se pisci i književnici ne mogu zamijeniti umjetnom inteligencijom.”
Irena Krumes izrazila je osobito zadovoljstvo glede sudjelovanja u projektu. Rekla je kako su ilustracije utjecale na njezin posao vidljiv na kraju knjige te je naglasila neizmijenjenu izvornost teksta. Prored u knjizi takav je zbog lakšeg čitanja, a riječi teže za čitanje i manje poznate su jače otisnute te u malom rječniku objašnjene.
Krumes je pored ovih tehničkih detalja napomenula bitnu činjenicu današnjice: “djeca ne znaju koristiti knjigu”, zato ovo izdanje Potjeha uz korištenje suvremenih teorija o približavanju knjiga mlađim recipijentima sadrži i zadatke na kraju knjige, metodički priručnik, a sve to omogućuje komunikaciju s ilustracijama i vizualizaciju koja potiče na čitanje, ali također sveukupnost sadržaja ove knjige uz čitanje potiče na traženje, kritičko mišljenje, samostalno čitanje. Novitet su zadatci prije čitanja kao oblik pripreme za čitanje te zadatci za djecu koja ne čitaju. Sve u biti potiče na interpretaciju i prisnost s knjigom, odnosno njezinim sadržajem.
Krumes je na kraju spomenula timski rad svih aktera uključenih u realizaciju ovoga izdanja.
Na kraju uz zahvalu svim prisutnima, ravnateljica Tekić je spomenula sudjelovanje na Drugom panonskom festivalu knjige u Osijeku gdje će biti upriličeno predstavljanje upravo ove nove knjige s kojom smo se i sami upoznali.