SLAVONSKI BROD - Povodom Međunarodnog tjedna arhiva (7.-11. lipnja 2021.), u četvrtak je u 12 sati otvorena izložba Državnog arhiva u Slavonskom Brodu naziva „Poplave, potresi, požari i epidemije u povijesnim izvorima”. Namjera izložbe jest podsjetiti javnost na prirodne katastrofe (poplave, potresi, požari i epidemije) na području brodskog Posavlja o kojima postoji trag u arhivskim izvorima Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Autori izložbe su arhivisti Mislav Radošević (magistar povijesti i germanistike) i Domagoj Zovak (profesor povijesti).

Namjera izložbe jest podsjetiti javnost na prirodne katastrofe (poplave, potresi, požari i epidemije) na području brodskog Posavlja o kojima postoji trag u arhivskim izvorima Državnog arhiva u Slavonskom Brodu.

Izložbom su predstavljeni i neki tragični događaji koji su obilježili druge sredine, a o kojima također postoje zapisi u slavonskobrodskom Državnom arhivu.

Vremenski ona obuhvaća događaje od prve polovine 19. stoljeća sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Značajan dio izvora govori o epidemijama koje su obilježile 19. i 20. stoljeće (kolera, velike boginje, „španjolska gripa”…), spominju se brojne poplave, izlijevanja rijeke Save te razorni potresi i požari koji su uzrokovali ne samo veliku materijalnu štetu, nego i ljudska stradanja.

Jedan od takvih zapisa koji oslikava zanimljivost i vrijednost izložbe kaže: „Nakon što je zemaljska uprava za Bosnu primila vijest iz Bihaća o izbijanju kolere te o jučerašnjem jednom i današnja 3 slučaja zaraze u Turskom Brodu (Bosanski Brod) koji su javljeni telegrafom, otposlala je ista u svako od navedenih mjesta po jednog vojnog liječnika i prije zatvaranja pošte objavila, da se za sve putnike iz Bihaća i Broda uvodi 14-dnevna karantena u oba navedena mjesta i da su svi pripadajući nalozi i upute već na snazi. U tu svrhu bi se trebale podići dijelom drvene barake, a dijelom smjestiti putnike u susjedne gostionice.” (HR-DASB-87, Vojni komunitet Brod, 26. srpnja 1873.)

"I prošle i ove godine je ta tema vrlo aktualna, kako zbog pandemije novoga koronavirusa tako i zbog prošlogodišnjih potresa u Hrvatskoj". 

Na otvorenju izložbe, ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, mr. sc. Ivan Medved, uvodno je podsjetio kako se Međunarodni dan arhiva obilježava od 2008. godine povodom osnutka Međunarodnog arhivskog vijeća (9.6.1948.), koje je krovna svjetska strukovna organizacija posvećena razvoju i promociji arhiva i arhivistike. Istaknuo je i kako je ova izložba trebala biti postavljena prošle godine jer je tada za Međunarodni dan arhiva (9. lipnja 2020.) odabrana tema bila „Katastrofe u arhivima".

- To se, naravno, nije odnosilo na katastrofalne događaje koji su eventualno zadesili arhive, već na prirodne katastrofe o kojima su sačuvani arhivski zapisi. I prošle i ove godine je ta tema vrlo aktualna, kako zbog pandemije novoga  koronavirusa tako i zbog prošlogodišnjih potresa u Hrvatskoj. Ovogodišnja tema Međunarodnoga arhivskog vijeća jest „Jačanje arhiva", u koju se uklopila i nacionalna tema „Digitalno naše svagdašnje". U skladu s trendovima, Državni arhiv u Slavonskom Brodu pokrenuo je početkom ove godine novu web službenu stranicu i u sklopu nje Digitalni arhiv u kojem je javnosti dostupno naše digitalizirano arhivsko gradivo.

Domagoj Zovak, suautor izložbe, kazao je na otvorenju kako je ona postavljena na 25 panoa u četiri glavne tematske cjeline.

"Evo i danas priča oko cijepljenja je vrlo aktualna, jer se upravo provodi masovno cijepljenje protiv koronavirusa koji uzrokuje bolest Covid-19. Danas je cijepljenje protiv Covida na dobrovoljnoj bazi, dok je primjerice 1972. cijepljenje protiv velikih boginja bilo obavezno".

- Izložbom su predstavljeni fragmenti arhivskog gradiva koji se nalaze u 24 arhivska fonda, a koji govore o 43 katastrofe s, uglavnom, područja današnje Brodsko-posavske županije. Kronološki je obuhvaćen period od 1838. godine i poplave u Posavini, pa sve do 1972. i masovnog cijepljenja protiv velikih boginja u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji. Značajan dio izložbe odnosi se na podatke o epidemijama (kolera, velike boginje, „španjolska gripa"…) zbog toga što su one imale najpogubniji utjecaj na stanovništvo. Među sedamdesetak ovdje predstavljenih preslika arhivskih dokumenata i desecima izvoda iz školskih spomenica, donosimo podatke i o zaraznim bolestima među životinjama, koje nisu imale direktan utjecaj na ljudsko zdravlje, međutim posredno su itekako utjecale na životni standard , posebice u 19. stoljeću, jer su te životinjske bolesti dovodile često do gladi ovdašnjeg stanovništva. Pored informacija o katastrofalnim događajima koji su u prošlosti zadesili brodsko Posavlje, na izložbi donosimo i podatke o raznim oblicima prevencija ili sanacije posljedica tih, često vrlo tragičnih, događaja. Podsjećamo tako na sustavno provođenje cijepljenja protiv velikih boginja u 19. i 20. stoljeću, koje su organizirale državne i lokalne vlasti. Evo i danas priča oko cijepljenja je vrlo aktualna, jer se upravo provodi masovno cijepljenje protiv koronavirusa koji uzrokuje bolest Covid-19. Danas je cijepljenje protiv Covida na dobrovoljnoj bazi, dok je primjerice 1972. cijepljenje protiv velikih boginja bilo obavezno, što se i vidi na ovdje izloženom plakatu. - kazao je Zovak.

"Zanimljiv primjer prevencije požara nalazimo u sačuvanom pismu dotičnog B. Šuleka (mislim da se radi o Bogoslavu, ali nisam mogao potvrditi), koji je kao član vatrogasnog društva uputio svoje mišljenje kojim kućama u Brodu prijeti opasnost od požara, a spominje i slučaj jedne kuće gdje jedan par živi u „konkubinatu", a dotična žena se prijeti da će zapaliti kuću ako je njezin ljubavnik istjera iz nje".

Jedna od tematskih cjelina koja je predstavljana na ovoj izložbi su poplave. Mislav Radošević je kazao kako su se kao vrijedan povijesni izvor pokazale školske spomenice, gdje su pojedini učitelji zapisivali događaje iz uže i šire okoline mjesta. Poplave su bile česta pojava diljem Posavine, no iznimno velike i razorne su bile poplave 1878. i 1932. godine, zbog kojih je ubrzana gradnja i daljnja standardizacija i modernizacija savskog nasipa na slavonskoj obali.

- Kada govorimo, na primjer, o požarima, važno je napomenuti kako je Brod većinu 19. stoljeća bio pretežno izgrađen od drveta zbog zabrane gradnje kuća od tvrdog materijala u blizini tvrđave te su time veliki požari bili češća pojava nego u 20. stoljeću. Jedan od važnijih požara za koji imamo sačuvane izvore je požar na zgradi gradskog Magistrata 1859. godine, kada je osim obližnjih kuća i gospodarskih građevina, izgorio krov i potkrovlje magistrata, gdje je u vatri nestao nažalost i velik broj arhivskog gradiva. Veliki požari u centru i kod sajmišta 1872. i 1874. godine dovode do osnivanja i daljnjeg razvoja Dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu Brodu, kako bi se što efektivnije i brže moglo reagirati i spriječiti širenje vatre u slučaju požara. Zanimljiv primjer prevencije požara nalazimo u sačuvanom pismu dotičnog B. Šuleka (mislim da se radi o Bogoslavu, ali nisam mogao potvrditi), koji je kao član vatrogasnog društva uputio svoje mišljenje kojim kućama u Brodu prijeti opasnost od požara, a spominje i slučaj jedne kuće gdje jedan par živi u „konkubinatu", a dotična žena se prijeti da će zapaliti kuću ako je njezin ljubavnik istjera iz nje. - kazao je za SBplus arhivist Mislav Radošević, jedan od autora izložbe.