VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, u Hrvatskom je saboru 8. studenog predstavio izvješća o sastanku Europskog vijeća, održanog 19. i 20. listopada u Bruxellesu.

Europsko je vijeće, zajedno s Predsjednikom Vlade RH, konstatiralo da se u proteklih godinu i pol dana značajno smanjio migracijski pritisak na države članice Europske unije kao i broj nelegalnih ulazaka, osobito na istočno-mediteranskom pravcu, ali i na srednje-mediteranskom pravcu. Glavni razlog smanjenja pritiska leži u pojačanoj aktivnosti Europske unije prema Libiji, glavnoj zemlji priljeva migranata na toj ruti. 

Jedan od zaključaka rasprave je i potreba za intenziviziranjem suradnje s državama Afrike, posebice državama Maghreba (takozvani „zapadni islamski svijet" ili područje sjeverozapadne Afrike). Zbog toga je u pripremi sastanak između čelnika Europske unije i Afrike koji će se održati krajem studenoga.

- Postoji poseban Fond Europske unije za Afriku, gdje nastojimo pogođenim državama pomoći financijskim sredstvima da na svojoj nacionalnoj razini uspostave mehanizme koji će pridonijeti sprječavanju nezakonitih migracija. - naveo je Andrej Plenković.

Paradoksalno je da sličnim fondovima svijet Africi „pomaže" već godinama, a ona pritom postaje sve siromašnija i nazadnija.

Andrej Plenković dotaknuo se i aktualnih pitanja položaja Hrvatske u Europskoj uniji – uvođenja eura i pristupanja schengenskom prostoru.

- Smatram da je inzistiranje na Schengenu važno. Trebaju nam dva velika, široka, europska okvira koji nam daju i cilj i ambiciju u sljedećim godinama. Tu želim jasno reći – 2019. spremnost za Schengen, Europski tečajni mehanizam 2020. Otprilike do kraja mandata neke iduće Vlade je razdoblje kada bismo bili spremni ispuniti kriterije za prihvaćanje eurozone. - otkrio je u svom saborskom govoru Predsjednik Vlade.

Spojivši u svom izvješću tri teme - migrante, ulazak Hrvatske u schengenski prostor i promjenu državne valute u euro, Plenković je jasno dao do znanja s kakvim se pritiscima i problemima Hrvatska nosi kao vanjska granica Europske unije. Isto se tako čini da je oštra politika prema migrantima i sprječavanje njihova prodora u europski prostor jedan od uvjeta potpune hrvatske integracije u eurozonu.