CLUJ NAPOCA - U Rumunjskoj se ovaj tjedan održava međunarodni kamp "Proslijedi dalje europske vrijednosti" u koji su uključeni regionalni novinari triju država (jugo)istočne Europe - Hrvatske, Bugarske i, dakako, države-domaćice.

Kao jedini hrvatski predstavnik, u srce Transilvanije, treći po veličini rumunjski grad, Cluj Napocu, otputovao je dio redakcije portala SBplus, posredstvom Europe Direct-a SB.

Smatrajući kako i lokalni mediji mogu naučiti izvještavajući s ovakvih putovanja, a samim time njihove sredine profitirati, iz Rumunjske ćemo se ovaj tjedan javiti s nekoliko reportaža.

No, najprije o osnovama. Dolaskom u grad s 350 tisuća prijavljenih stanovnika (i gotovo jednako toliko privremenih - studenata), srušene su sve naše predrasude o Rumunjskoj. Mjesto je to koje se može mjeriti sa svim velikim europskim gradovima, bogato poviješću i znamenitostima, kao i tekovinama moderne civilizacije.

Za razliku od Hrvatske, oni su imali političku volju 

Poznata kao sinonim za korupciju, Rumunjska se, prije više od desetljeća, počela 'čistiti' od takve reputacije. Godine 2004. oformila je Državnu antikorupcijsku agenciju koja je dovela do uhićenja tisuća odvjetnika, sudaca, poduzetnika i javnih duznosnika. Razmjere tog 'čišćenja" društva moguće je dijelom shvatiti tek kada znamo podatak da je populacija tada brojala oko 20 milijuna stanovnika.

Politika se borila koliko god je mogla da legalnima proglasi neka od djela koja je javnost osuđivala i, samo borbom naroda, to im nije pošlo za rukom. Primjerice, svaki put kada su htjeli smijeniti Lauru Kövesi koja je bila na čelu antikorupcijske Agencije, stotine tisuća Rumunja izašlo bi na trgove i nisu to dopustili. Za preko 30 tisuća ljudi - uključujući suce, odvjetnike, ministre pa čak i premijera, proveden je postupak zbog korupcije.

Najveća stranka, PSD, socijaldemokratska partija, izgubila je vladajuću većinu kojom je upravljao najmoćniji političar te zemlje, Liviu Dragnea, a koji je ove godine osuđen zbog korupcije i izborne prijevare te je počeo služenje kazne zatvora duge 3,5 godina.

- Sve to itekako je polučilo rezultata. Nije se promijenio mentalni sklop ljudi, nego su se počeli bojati da će biti otkriveni. Sada iz straha odustaju od korupcije. Sve češće izdaju jedni druge. Dakle, ljudi iz korumpiranih krugova pričaju o slučajevima korupcije. - za SBplus kazao je bivši novinar, sada djelatnik Regionalne agencije za razvoj, Ovidiu Marginean.

'Siromašni Rumunji' 

Rumunjska je, prema troškovima života, jedna od najjeftinijih zemalja u Europi. Životni je standard u gradovima bolji, u ruralnim dijelovima lošiji. U 2019. godini, prosječna je plaća rumunjskog radnika bila 570 eura. Poznavajući iznos prosječne hrvatske plaće (neto: 6.438 kuna) , jasno je kako mnogi Rumunji rade i za puno manje.

- Cluj je veliki grad i tu vrijede druga pravila. Malotko može živjeti ovdje ako nema plaću oko 1000 eura. Prosjek je možda oko dvjesto eura manje od toga. Cijene nekretnina su strašno skočile. Stan sam prije nekoliko godina platio 60 tisuća eura, a sada vrijedi gotovo duplo. Grad brzo raste i razvija se. Cijene dižu oni s abnormalno visokim plaćama iz IT sektora pa i studenti zbog toga ispaštaju te plaćaju velike najamnine. - pojasnio je Ovidiu.

Osim što je grad prepun ljekarni (samo na jednom uglu izbrojali smo četiri) te je centar medicine u zemlji (iznimno cijenjen Medicinski fakultet, kao i puno kvalitetnih privatnih ordinacija), to je i središte mladih. Postoje čitave ulice posvećene njima i njihovim fakultetima.

'Neobrazovani Rumunji'

Ulica Teodora Mihalija, primjerice, rezervirana je za ekonomiste i studente poslovne administracije, a u njoj se nalazi i studentski dom namijenjen samo njima. Zanimljivo, između tih dviju zgrada, ogromni je poslovni centar 'Porsche Engineering'.

- IT sektoru je Rumunjska privlačna jer poslodavac isplaćuje 'čistu' plaću, za svoje radnike - ne plaća porez. Zato jako brzo napreduju i nerijetko su začas na iznosu od pet tisuća eura. Nedostaje ih jako puno pa su u tom odnosu poslodavci sluge, a zaposlenici određuju uvjete i pravila. Šefovi čine sve da ih zadrže. No, upravo bogati ljudi iz IT sektora, 'dižu' standard i cijene ovdje u Cluju. - pojasnio je Ovidiu.

Kulturni vozači i veliki rotori

Gusti promet u Cluju te gužve zbog kojih satima možete putovati do svojih domova, nadomještaju ljubazni vozači. Nikada ne ignoriraju pješake, ne požuruju ih, a rješenja za veliki broj raskrižja su ogromni kružni tokovi, a ne semafori.

Na postajama s kojih putnike kupe električni autobusi kupljeni uz švicarsku potporu, ima dosta beskućnika, no posla, kazali su nam sugovornici, ne nedostaje.

Dadlilje i radnici s Filipina

- Tko želi raditi, radi. Ovdje je veliki nedostatak radne snage, tako da su oni koji su nezaposleni, bez posla zato što to žele. Sa Filipina i Šri Lanke, dolaze dadilje i radnici u građevini jer ih ovdje nema dovoljno. Nitko se ne boji da nakon fakulteta neće imati kamo, u Cluju studente vrbuju odmah, čak i ako to nije njihova struka, te ih rado uzimaju kao radnike. - za SBplus kazala je Ana Maria Mocanu koja je u Cluj doselila 2016. godine i ne planira otići. Najviše u njemu voli shopping centre, a najgori su joj gužve u prometu zbog kojih joj se petnaestominutno putovanje, od radnog mjesta do kuće, nerijetko produži na 45 minuta ili duže.

Mnogima su omiljeni i coffee-barovi koje u Cluju možete pronaći na svakom koraku, a za koje zaklete kavopije tvrde kako je 'crno zlato' koje piju u njima, najbolje u Europi.

Drakula kao turistički potencijal potpuno izignoriran

Iako smo u Transilvaniji, regiji koju mnoge neznalice povezuju s grofom Drakulom, većina će na to odmahnuti glavom i pripisati sve holivudskom senzacionalizmu. Dalje od legende to ovdje ne prolazi, a taj je turistički potencijal potpuno izignoriran.

Iznenadila nas je izvanredna čistoća ulica, mada su nas domaćini upozorili kako je tako samo u tako velikim i razvijenim gradovima. Ipak, 'Klužani' također znaju smeće iz domaćinstva ostaviti pokraj uličnih kanti, ali su zato vrećice za recikliranje uredno posložene uz ulicu i spremne za odvoz.

Zbog radova na rekonstrukciji cesta i staza malo tko se buni jer se oni odvijaju noću dok ostatak grada spava. I sami smo u noćnoj šetnji, oko 23 sata naišli na živo gradilište.

Hrvatska Rumunjima gleda u leđa

Jednu od rijetkih zamjerki, turisti bi Cluju mogli pronaći u činjenici da mnogi, čak i oni zaposleni u ugostiteljstvu, često ne govore engleski. No, mlađe generacije to popravljaju pa pričaju i više jezika.

Kuća Matije Korvina, njegov kip, veliki broj stoljetnih crkvi i arhitektonskih ljepotica, predivni parkovi i zelene oaze za odmor, veličanstveni hramovi kulture, monumentalne (čak) i zgrade sudova, prihvatljive cijene hrane i pića u restoranima i barovima... sve nas je to oduševilo u Cluju, od kojega možemo (na)učiti puno.

Nacionalne zastave na svakom su stupu i važnijoj zgradi tog grada, a statua lokalnog heroja - seljaka s planine, Avrama Iancua - uzdiže se visoko, gotovo u ravninu tornja katedrale koja mu je za leđima i čiji je toranj na 64 metra. Gotovo onoliko iznad tla koliko je trenutno Rumunjska u Europskoj uniji iznad Hrvatske.