Spora implementacija zakonskih obveza, nedostatak kontinuiteta u implementaciji potrebnih mjera, postojeće navike i mentalitet, nedostatna promidžba i edukacija svih ciljnih skupina - otežavaju održivo gospodarenje otpadom.
NOVA GRADIŠKA - Unatoč očekivanom fokusu na najavljeno drastično poskupljenje cijena usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na novogradiškom području, glavna tema Javne tribine o gospodarenju otpadom na području grada Nova Gradiška održane 16. prosinca 2025. ipak je zadržala naglasak na - upoznavanju građana o pravilnom postupanju s otpadom nastalom na kućnom pragu.
Tribini su nazočili pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti Tomislav Sigurnjak i direktor tvrtke Odlagalište d.o.o. Marijan Furić.
Tema edukativno-informativne radionice bila je „Održivo gospodarenje otpadom”, a vodila ju je mag. ing. građevinarstva Nada Perić.
Istaknuta je potreba za promjenom sustava održivog gospodarenja otpadom zbog spore i nedosljedne provedbe zakonskih obveza. Naglašeni su nedostatak kontinuiteta u provedbi mjera, nužnost promjena navika i mentaliteta te važnost promidžbe.
Poseban naglasak stavljen je na kontinuiranu edukaciju svih ciljnih skupina i aktivno uključivanje građana u sve faze, od ideje do realizacije i upravljanja sustavom.
Prekomjerno odlaganje otpada uzima danak: požari, troškovi i propušteni EU ciljevi
Na tribini se moglo čuti o važnosti, često zanemarenog razlikovanja definicije otpada i smeća, sastavu miješanog komunalnog otpada te o važnosti pravilnog postupanja s različitim vrstama otpada (plastika, papir, metali, tekstil) i recikliranja.
- Ulaskom u EU prihvatili smo neke ciljeve, pa tako i da do 2020. godine imamo 50% recikliranog komunalnog otpada. To nismo dostigli, no to je i rijetkost. Što se tiče recikliranja ambalažnog otpada tu također loše stojimo, a da ne spominjemo građevinski otpad gdje nemamo ni posloženu infrastrukturu. Krajnji cilj do 2035. godine je zatvoriti sva naša postojeća odlagališta otpada te da samo 10% ide na odlaganje. - istaknula je Perić.
Dodala je i da imamo popriličan broj propisa o otpadu, čak 42 akta te da to često pravi veliku zbrku u zakonodavstvu.
Upozorila je da su požari na odlagalištima otpada, poput nedavnog u Novoj Gradiški, sve češći te predstavljaju izravnu posljedicu dugogodišnje prakse najjeftinijeg, ali neodrživog odlaganja otpada, pri čemu se sav otpad skuplja i odlaže bez odgovarajuće obrade.
Primjer Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Osijeku ukazao je na vrlo visoke troškove održivog sustava, dodatno opterećene rastom cijena rada i materijala.
- Cijene su narasle toliko da premašuju i gornju granicu. Uz nužnu infrastrukturu, presudnu ulogu ima svijest i ponašanje građana, jer otpad ne odvaja infrastruktura, već ljudi. - kazala je Perić.
Govorila je i o obvezama jedinica lokalne samouprave, ali i o ulozi pojedinca koji kroz ponovno korištenje i recikliranje može biti dio promjene.
Osvrnula se i na postojeće stanje gospodarenja otpadom za 2024. godinu za Novu Gradišku ističući količinu komunalnog otpada (3.725 t, od čega 2.290 t miješanog komunalnog otpada) te stopu odvojenog sakupljanja (38,53 %.).
- Odvaja se malo više od jedne trećine. Gotovo dvije trećine otpada završi na odlagalištu otpada. Ako bi svatko od nas odvojio samo jedan kilogram tjedno više otpada, to je 52 kg na godišnjoj razini. To je otpad koji ne bi završio na odlagalištu Šagulje - Ivik. Potrebno je informirati se o tome gdje i kako odlagati. - naglasila je Perić.
Tribina je prilika građanima za otvorenu i jasnu komunikaciju - i ispravljanje pogrješaka
Tribina je bila otvorena za sve građane te zamišljena kao prilika da iz prve ruke dobiju odgovore na pitanja i razjasne dvojbe vezane za pravilno postupanje s otpadom.
Iako su informacije o toj temi danas lako dostupne i putem interneta, ovakvi susreti ipak imaju dodatnu vrijednost, osobito kada omogućuju izravnu komunikaciju između građana i nadležnih službi.
No, valja primijetiti kako je interes za postavljanje pitanja bio skroman, što otvara prostor za promišljanje o svrsishodnosti i formatu ovakvih događanja.
Posebnu je pažnju privuklo pojašnjenje o razvrstavanju tetrapak ambalaže koja se, prema riječima Perić, zbog svoje višeslojne strukture odlaže u miješani - ostatni komunalni otpad.
Upravo su prisutni građani pritom uočili neusklađenost s informacijama navedenima na letku o gospodarenju otpadom koji se tijekom godine dostavlja kućanstvima.
Naime, u njemu se tetrapak ne svrstava ni u tzv. zelene spremnike odnosno miješani otpad, ali ni u žute spremnike za plastičnu ambalažu.
Predstavnici Odlagališta potvrdili su kako je došlo do pogrješke te da se tetrapak, s obzirom na svoj sastav, ipak odlaže u miješani komunalni otpad.
Ova situacija ujedno je pokazala koliko je važno da svi sudionici u sustavu budu dosljedni. Odgovornost je zajednička. Sustav zahtijeva kontinuitet institucija i nadležnih tijela, ali i aktivno sudjelovanje građana.
Tek kada obje strane djeluju usklađeno i ustrajno, promjene postaju moguće i održive.
