Više od polovice tvrtki za taksi prijevoz preko aplikacija, tvrtki partnera svjesno izbjegava plaćanje poreza, čime je proračun godišnje oštećen za najmanje sto milijuna kuna, piše Jutarnji list čiji članak prenosimo u cijelosti.

S obzirom na to kako se taksi tržište procjenjuje na milijardu kuna, ta bi se procjena mogla popeti i na 150 milijuna kuna nakon što Porezna uprava dovrši akciju nadzora koju su pokrenuli prošli tjedan, zbog sumnji kako većina taksi prijevoznika, uključujući tvrtke partnere, ali i ostale taksi igrače koji ne fiskaliziraju vožnju, sudjeluje u ciljanim poreznim prijevarama.

Iz Ubera i Bolta su za Jutarnji rekli kako oni ne obavljaju uslugu taksi prijevoza nego to čine partnerske tvrtke koje koriste platformu.

- Vozači koji koriste platformu Uber neovisni su, samozaposleni poduzetnici s registriranim tvrtkama ili obrtima. Oni nisu zaposlenici Ubera te su sami odgovorni za plaćanje poreznih obveza. - rekli su iz Ubera i dodali kako su sve vožnje odrađene preko njihove platforme, i one preko kartica i one u gotovini, fiskalizirane, a kako uvid u to ima i Porezna uprava.

Jutarnji list kaže kako im Porezna uprava nije htjela potvrditi koje taksi tvrtke nadzire, ali kako su vlastitom istragom otkrili najmanje 20 tvrtki partnera koje pružanjem taksi usluga preko popularnih aplikacija ostvaruju višemilijunski promet, ali se svejedno ne nalaze u sustavu PDV-a. Prema zakonu, izvan sustava PDV-a trebali bi biti samo oni s godišnjim prihodima manjim od 300.000 kuna.

Princip je sljedeći: i taksi tvrtke primjenjuju poznatu praksu koja u pravnom smislu nije ilegalna, a to je otvaranje, iz godine u godinu, novih j.d.o.o. za deset kuna. Porezne obveze iz stare tvrtke ne podmire, a novac, kao i vozače i automobile, prebace na novoosnovano društvo te na mjesto odgovorne osobe u staroj tvrtki najčešće postave stranog državljanina da figurira kao direktor.

Tvrtku vodi beskućnik?

Mato Grgić, kako doznaje Jutarnji, jedan je od direktora koji stoji iza čak pet tvrtki za taksi prijevoz, osnovanih između 2017. i početka ove godine: Usluge prijevoza Brestje, Čutura prijevoza, Mato Grgić prijevoza, MG transporta i usluga te Zero transporta. Jedino posljednja, osnovana početkom godine, nije u blokadi i normalno posluje. Grgić svake godine s jedne na drugu tvrtku prebacuje flotu od najmanje 350 vozača i vozila. Tako je preko tvrtke Mato Grgić prijevoz, osnovane lani, koja je sad u blokadi, ostvarivao višemilijunski promet pružajući usluge prijevoza, a svejedno je izvan sustava PDV-a, što se vidi iz računa koje su vozači izdavali korisnicima. Prema skromnoj računici, njegovih 350 vozača moglo je ostvariti prihode od nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje, a neplaćanjem poreza proračun bi bio oštećen za najmanje pet milijuna kuna. Njegova trenutačno aktivna tvrtka, Zero Transport, nalazi se u sustavu PDV-a zbog novog zakona o tromjesečnoj obvezi plaćanja PDV-a.

Međutim, Grgić je - što se vidi u sudskom registru - već pripremio novu tvrtku MG transport i usluge koju je otvorio u siječnju i na koju će, prema svemu sudeći, nakon isteka tri mjeseca prebaciti poslovanje, računajući s time kako porez u prethodnoj neće platiti. Kad je Jutarnji kontaktirao Grgića i pitao ga za taj neobičan model njegova poslovanja, odgovorio im je kako svoj porez uredno plaća i kako se drži zakona.

- Ne vodim brigu o tuđem poslovanju, inspekcija je bila kod mene i ja sam čist - kratko je rekao Grgić.

Dodatnu sumnju bacaju i zasad nepotvrđene spekulacije vozača, iznesene u zatvorenim Facebook grupama, kako Mato Grgić, zapravo, uopće ne postoji, odnosno da je riječ o beskućniku iz Lučkog čiji su osobni podaci iskorišteni kako bi se prikrio trag, a onda i potencijalna financijska te pravna odgovornost pravog direktora zasad nepoznatog identiteta.

Direktori iz Srbije

Sličan princip, vidljiv iz javno dostupnih podataka, koriste tvrtke Antička priča iz Novalje, Zok Ekspres iz Zagreba, Honestus Negotium iz Dugog Sela te novoosnovane zagrebačke tvrtke Pozitivo, Alfirević Usluge i Alfirević Transport. Registrirane za taksi prijevoz, za direktore i ovlaštene osobe imaju upisane državljane Srbije.

Kako Jutarnji doznaje, te su tvrtke sada 'nasljednici', odnosno interesno ili prijateljski povezane s velikim domaćim taksi igračem, dugoselskom tvrtkom Jadanec koja je lani zapošljavala i više od 400 vozača, a početkom travnja ove godine našla se pod sumnjom Porezne uprave kako je neplaćenim porezom oštetila proračun za nekoliko milijuna kuna. Ta je istraga, prema svemu sudeći, prouzročila obustavu dosad dobro uigrane operacije i natjerala vozače da se raštrkaju po spomenutim tvrtkama.

Krivotvorine i nemar

To je Jutarnjem listu potvrdio i vlasnik tvrtke Eduard Jadanec, navodeći kako je u godinu dana poslovanja tvrtke Jadanec j.d.o.o. ukupni bruto promet vozača bio oko 10,5 milijuna kuna, a tvrtka je u to vrijeme, što je također vidljivo iz izdanih računa, bila izvan sustava PDV-a. Jadanec ustraje kako nije imao uvid u poslovanje jer je upravljanje tvrtkom neformalno prepustio svojem 26-godišnjem zaposleniku, državljaninu Hrvatske i Srbije, S. Š, za što je Jadanec dobio mjesečnu kompenzaciju od 4500 kuna. Tvrdi, također, kako mu je mladić smjestio krivotvoreći i iskorištavajući njegove osobne podatke i podatke tvrtke, a kako o izbjegavanju plaćanja poreza ništa nije znao. Kontaktirali smo i Jadančeva mladog zaposlenika, ali on je njegove navode demantirao, optužio ga za nemar i alkoholizam te ustvrdio da 'nema on 12 godina pa da ga je netko omađijao. Mogao je u svakom trenutku otići u računovodstvo i provjeriti knjige'.

Obojica su potvrdili kako su bili u Poreznoj upravi na obavijesnom razgovoru, a poreznike je, kažu, zanimalo, između ostalog, kako je moguće da je tvrtka Jadanec ostvarila više od deset milijuna kuna prometa, vidljivo iz fiskaliziranih računa, ali na poslovnom računu Jadančeve tvrtke nema evidentiranog prometa ni uplata od vožnji. Cjelokupni je promet, otkriva Jadanec, završio na računu druge tvrtke iz Dugog Sela, Mario Berislavić usluge. Riječ je, pretpostavlja, o tome da je u aplikacijama Ubera i Bolta ručno promijenjen broj bankovnog računa, a to je mogao napraviti samo netko s pristupnim šiframa. Jadanec tvrdi kako on to nije učinio, a posrednici Bolt i Uber, kako nam kažu, nemaju mogućnost provjere istinitosti tog podataka. Logika iza poteza zamjene računa jest da u slučaju skore blokade tvrtke Jadanec i pripadajućeg poslovnog računa novac mogu nesmetano izvući.

Neisplativo

Zagrebe li se ispod površine, priča taksi prijevoznika Jadanec zapravo otkriva puno veći problem koji se jednako tiče partnera, vozača i zakonodavstva. Kako je Jutarnjem ispričala nekolicina vozača i vlasnika tvrtki za taksi prijevoz, taksi tvrtke koje na svaku vožnju uzimaju proviziju od deset posto niti ne mogu platiti porez jer bi, nakon plaćenog poreza, zapravo bile u minusu.

Uzmemo li da je vozač obavio vožnju od 100 kuna, taksi tvrtka je na nju dužna platiti porez od 20 kuna. Istodobno će na toj vožnji taksi tvrtka, uzimajući deset posto, ostvariti tek deset kuna, odnosno i manje kada se zaračuna provizija platforme, Ubera ili Bolta, navodi Jutarnji.

Sustav je, naime, postavljen tako da taksi tvrtka na svakoj vožnji, plaća li porez, gubi novac, a svoju proviziju ne mogu povećati jer bi tada njihovim zaposlenicima, vozačima, koji zadržavaju najveći postotak jer obavljaju sav posao, to postalo neisplativo.