Profesori s FPZG-a su proveli istraživanje i ustanovili koliko bi ljudi zabranilo komunističke simbole, a koliko ustaški pozdrav.
Svega 45 posto građana podržava zabranu ustaškog pozdrava "Za dom
spremni”. S druge strane, komunističko znakovlje bi kažnjavalo 70 posto
njih. Pokazalo je to istraživanje koje je provedeno unutar projekta
"Govor mržnje u Hrvatskoj”, piše Telegram.
Zabranu pozdrava "Za dom spremni” ne podržavaju ljudi skloniji religiji.
Rezultati su predstavljeni na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a predstavili su ih profesori Nebojša Blanuša, Enes Kulenović i Zoran Kurelić.
U istraživanju je sudjelovalo 1000 ispitanika, a istraživači su
odgovore ispitanika na upite o komunističkim simbolima i pozdravu "Za
dom spremni” povezali s drugim odgovorima o religiji, povijesnim
ličnostima, demokraciji.
Dalmatinci i Slavonci nisu za zabranu ustaškog pozdrava
Tako su pronašli određene poveznice, primjerice, oni koji smatraju da
su društvu potrebne snažne vođe uglavnom su oni ispitanici koji ne bi
zabranili "Za dom spremni" te koji podržavaju Franju Tuđmana.
Rezultati su ukazali i na to da su građani skloni zabranama izrazito
izrazito nezadovoljni demokracijom, dok ispitanici koji nisu skloni
zabranama uglavnom dolaze s desnog spektra.
Što se tiče preferiranja političkih stanaka, postoji jaz između
birača opozicije koji bi zabranjivali fašističke simbole, dok su oni
koji ne podržavaju sankcioniranje pozdrava "Za dom spremni” uglavnom
skloniji HDZ-u. Zabranu tog pozdrava ne podržavaju ljudi skloniji
religiji. Što se tiče regija, ispitanici iz sjeverne Hrvatske te Istre,
Primorja i Gorskog Kotara skloniji su kažnjavaju "Za dom spremni”, za
razliku od stanovnika Dalmacije i Slavonije koji ustaški pozdrav ne bi
zabranili. Istraživači to pripisuju posljednicu ratnih događanja.
Razlike obzirom na politički svjetonazor
Tu su razlike i s obzirom na politički svjetonazor. Najmanje bi
zabranjivali oni koji sebe identificiraju s nacionalizmom, a oni koji bi
najviše zabrinjavali su liberali. Čak 70 posto smatra da bi trebalo
zabraniti komunistička obilježja, što je neka vrsta obračunavanja s
prošlošću", rekao je profesor Blanuša koji inače na FPZG-u predaje
kolegije o političkoj i socijalnoj psihologiji te o povijesti
nacionalizma.
U sklopu projekta predstavljen je i zbornik naslova "Govor mržnje u
Hrvatskoj" u kojem se nalaze radovi profesora s Pravnog fakulteta u
Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Rijeci te FPZG-a. Radi se o prvom
multidisciplinarnom, znanstvenom istraživanju fenomena govora mržnje u
Hrvatskoj.
