Dionica autoceste Slavonika, od novog mosta na Dravi do Belog Manastira, odnosno do granice s Mađarskom, i dalje je visoko na listi prioritetne realizacije, piše glas-slavonije.hr. Ali neće se ipak, prema ranijim najavama, realizirati kroz financiranje iz Europske unije (i zajedničku nominaciju s mađarskim susjedima), nego će gradnja ove dionice biti realizirana iz vlastitih izvora Hrvatskih autocesta. Te je planove za naš list otkrio Josip Draženović, predsjednik uprave HAC-a. Draženović sudjeluje na dvodnevnom nacionalnom savjetovanju "Prometna politika u 2017. godini”, koje je u ponedjeljak počelo u Opatiji. Organizator je ovoga okupljanja prometne struke Hrvatsko društvo za ceste Via vita, čiji predsjednik Josip Škorić kaže kako je ovo prilika da se otvoreno i sugestivno razgovara o konceptu i strategiji prometnog razvoja Hrvatske.

U svom je izlaganju Draženović govorio o radovima na autocesti A5, odnosno Slavonici, te je izdvojio kako su, kada je riječ o gradnji mosta preko Save kod Svilaja, izvođači upravo uvedeni u radove, a radi se i na samom kraju dionice – na ulazu u Luku Ploče. U Slavoniji se, a rok je do ljeta iduće godine, radi na dionici autoceste od čvora Josipovac do Dravskog mosta. Ostaje, dakle, još dionica do mađarske granice.

- Izvjesno je da se ona ipak neće moći realizirati iz sredstava europskih fondova, pa ćemo zato pristupiti novom modelu financiranja. Dio tog projekta realizirat će se iz postojećeg kreditnog zaduženja, a dio iz vlastitih izvora - rekao je Draženović.

Kada su u pitanju investicije iz domene Hrvatskih cesta koje se tiču državnih cesta, nakon što je završena južna osječka obilaznica te obilaznice oko gotovo svih gradova u Osječko-baranjskoj županiji (Našice, Donji Miholjac, rekonstrukcija valpovačke i đakovačke), Josip Škorić, direktor Hrvatskih cesta, otkriva kako se ugovara gradnja istočne obilaznice Vinkovaca u ukupnoj dužini od sedam kilometara, a da je u tijeku i rekonstrukcija državne ceste D2 na dionici kod Vukovara.

Ono što je za Škorića, kao čelnika HC-a bitno u bližoj budućnosti jest da će se morati pristupiti novom modelu gospodarenja državnom imovinom, odnosno novom modelu rekonstrukcija i investicijskog održavanja državnih cesta.

- Hrvatske ceste nastavit će započeti kontinuitet realizacije svojih projekata, ali nužan nam je novi pristup u poslovanju, jer sada je situacija takva da godišnji trošak kamata prema kreditnim zaduženjima prelazi 20 posto prihoda HC-a - upozorio je Škorić.