Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava presudilo je u korist dvaju osuđenika za ratne zločine iz BiH jer ih je tamošnji sud osudio na temelju Krivičnog zakona BiH iz 2003., a ne prema Krivičnom zakonu SFRJ iz 1976., koji je vrijedio kada je djelo počinjeno, a koji predviđa blaže kazne. Utvrđena je povreda prava iz članka 7. Europske konvencije o ljudskim pravima, piše Glas Slavonije.

Za odvjetnika Veljka Miljevića, podrazumijevaju se i pravne implikacije ove odluke na sve predmete s područja bivše SFRJ, ako je na njih primijenjen zakon koji je naknadno stupio na snagu, a nije bio blaži od važećega u trenutku počinjenja djela. Istom pravnom logikom to se može primijeniti i na slučajeve ratnih zločina iz 90-ih godina u RH:

- U skladu sa svime, kada je riječ o slučaju Branimira Glavaša, vjerojatno će se vrlo brzo ići u obnovu kaznenog postupka i tražiti prekid izvršavanja kazne jer se postavlja pitanje jesu li te kazne izrečene zakonito.

Odvjetnik Radan Kovačić također ističe da, ako ćemo poštovati odluke Europskog suda za ljudska prava, brojni osuđenici koji su imali priliku biti suđeni po strožem zakonu, imaju pravo na obnovu postupka:

-Tipičan primjer iz našeg kraja bio bi slučaj u tzv. predmetu 'selotejp' i 'garaža'. Naime, i mi smo postupak vodili prema OKZRH iz 1993. a za djela iz 1991. godine. Branimir Glavaš, koji trenutačno služi kaznu u BiH, po Krivičnom zakonu BiH iz 2003., ima mogućnost tražiti obnovu postupka i u BiH, i u RH, gdje je donesena presuda. Također bi Ustavni sud RH, pred kojim se slučaj nalazi, morao u obzir uzeti ovu najnoviju odluku Europskog suda.