DANA 22. svibnja ove godine, na službenom Facebook profilu, najveća stranka 'u Hrvata', Hrvatska demokratska zajednica, objavila je kako je 30. svibnja jedini pravi Dan državnosti te kako je vrijeme da se „stvari stave na pravo mjesto". Tko će gdje i što točno stavljati, pojasnili su najavom kako bi se već 2020. godine Dan državnosti mogao opet slaviti 30. svibnja, a ne više 25. lipnja.

Upravo je rasprava o novom kalendaru blagdana i spomendana danas u Hrvatskom saboru izazvala burnu raspravu. Naime, iako je premijer Andrej Plenković tvrdio kako se, zapravo, najveća promjena odnosi na 18. studenog koji bi trebao postati Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Škabrnje , jednaku je buru izazvala ponovna proslava Dana državnosti prema danu kada je, nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru (30. svibnja 1990.), Franjo Tuđman izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Konstituiranje prvog višestranačkog sabora na taj se dan obilježavalo kao spomendan - Dan hrvatskog sabora.

Podsjetimo, ove se godine Dan državnosti slavio u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je, izvršavajući volju hrvatskih građana izraženu referendumom 19. svibnja, Sabor Republike Hrvatske donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, kao i Ustavnu odluku kojom se ta suverenost i samostalnost ozakonjuje. Već dva dana kasnije, JNA demonstrira silu, a njezini su tenkovi u Osijeku pogazili automobile građana.

No, ni do 2001. godine Dan državnosti nije se obilježavao 25. lipnja. Sukladno stranačkoj pripadnosti, saborski su zastupnici danas imali različita mišljenja o toj ponovnoj promjeni.

Arsen Bauk (Klub SDP) kazao je kako je „30. svibnja dio baštine, ali nazvati ga Danom državnosti pogrešno je i povijesno netočno". Dodao je kako bi 30. svibnja mogao bi biti Dan Republike Hrvatske ili Nacionalni dan. Za 25. lipnja kazao je kako bi se trebao zvati Dan proglašenja suverene i samostalne Hrvatske, a 8. listopada Dan neovisnosti te da bi trebao biti državni blagdan.

Miroslav Tuđman (Klub HDZ-a) poručio je kako „zadnjih desetljeća vlada zbrka u prepoznavanju datuma, a posljedica je neprimjeren odnos prema državnim blagdanima". Dakako, Tuđman drži primjerenim da se Dan državnosti slavi 30. svibnja jer su tada donesene važne odluke koje su „odredile put Hrvatske kao suverene i samostalne države".

S njim se složila i Božica Makar (HNS) koja je uvjerena da će 'novi stari datum' proslave tog blagdana zaživjeti.

Darinko Kosor kalendar je također podržao u ime Kluba HDS-a, HSLS-a, HDSSB-a te je, usto, predložio neka Dan neovisnosti, 25. lipnja, bude blagdan (neradni dan), a ne spomendan (radni dan).

Milorad Pupovac (SDSS) mišljenja je kako je broj praznika prevelik te kako stalne izmjene blagdana nikomu ne donose dobro.

- Ovaj prijedlog obuhvaća 13 neradnih dana i 11 spomendana, ukupno 24, znači svaki mjesec u prosjeku imamo jedan blagdan i jedna spomendan. U kalendaru u vidu spomendana mjesto imaju sve žrtve, osim onih stradalih u vrijeme ustaškog režima od 1941. do 1945. godine. - kratak i jasan bio je Pupovac.

Raspravljalo se danas u Saboru i o ukidanju Dana antifašističke borbe kao blagdana, na inicijativu saborskog Odbora za ratne veterane koji je tražio da to postane spomendan.

Klubovi IDS-a, PGS-a i RI-a, HSU-a, KHSS-a i Demokrata te SNAGA-e i nezavisnih zastupnika, osudili su amandman kojeg su Veterani, u konačnici, povukli.

Tako će se Dan državnosti, kako je i obećao HDZ, od 2020. godine slaviti na dan začeća, a ne rođenja Hrvatske. Još jednom će time biti istaknuta velika uloga te stranke u stvaranju Hrvatske.

Koliko je današnja rasprava bitna Hrvatima - dovoljno pokazuje činjenica da prosječan građanin ne zna nabrojati sve državne praznike, a, nerijetko, kada se zacrvene radni dani na kalendaru - ne zna što, zapravo, slavi. Podsjetnik na to kako će kalendar izgledati sljedeće godine, moguće je pogledati u galeriji fotografija.