SLAVONSKI BROD - Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pitali smo tko, prema kojim kriterijima i kako određuje gdje će okrivljenici izdržavati kaznu koja se odnosi na rad za opće dobro - a motivirani ekspresnom presudom Županijskog suda u Osijeku za nekadašnjeg im kolegu, bivšeg sudca slavonskobrodskog Općinskog suda, Mirka Živića.

Hrvatska! Hrvatska! Hrvatska!

Živić ne ide u zatvor - dobio rad za opće dobro!

Nakon podužeg objašnjenja čitave procedure i sustava odlučivanja, dodatno smo od Ministarstva zatražili popis ustanova, pravnih osoba i tijela javnih vlasti s kojima ono ima sklopljen ugovor o izvršavanju poslova od općeg nacionalnog interesa i interesa za lokalnu zajednicu.

Dostavili su nam sljedeći popis s čak 47 takvih subjekata:

Problem je samo u tomu što popis nije ažuriran nekoliko godina pa se na njemu nalaze udruge koje više ne postoje pa s njima Ministarstvo ni ne može imati takav ugovor.

No, proučimo i samu proceduru te pravila kojima se vode oni koji odlučuju u takvom postupku.

Mogućnost rada za opće dobro propisana je Kaznenim zakonom, a temeljem istog Sud ocjenjuje sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

Uzimajući u obzir navedeno, sud može izrečenu novčanu kaznu u iznosu manjem od tristo šezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju manjem od jedne godine zamijeniti radom za opće dobro. Rad za opće dobro ne može se izreći već osuđenim osobama na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. 

Kada sud novčanu kaznu zamjenjuje radom za opće dobro, jedan dnevni iznos zamjenjuje se s dva sata rada, a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za opće dobro, zamjenjuje se jedan dan zatvora s dva sata rada.

Živić je osuđen na jedinstvenu desetomjesečnu zatvorsku kaznu iliti tristotinjak dana zatvora. Prema tomu, za zajednicu će morati 'odraditi' šesto radnih sati. U mjesecima ima od 19 do 23 radnih dana, amjesečni fond sati jednog prosječnog hrvatskog radnika čiji poslodavac poštuje '40 radnih sati tjedno' iznosi od 152 do 184 sati rada. Živić će, dakle, svoju kaznu odslužiti za oko tri i pol mjeseca - bude li marljivo i predano radio.

Dalje nas je Ministarstvo podučilo kako se rad za opće dobro može izvršiti samo uz pristanak osuđenika te se izvršava bez naknade i u roku koji odredi nadležni pobacijski ured, vodeći računa o njegovim mogućnostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. Ovaj rok ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro.

Sadržaj rada za opće dobro određuje nadležni probacijski ured u dogovoru s osuđenikom vodeći računa o njegovim sposobnostima. Osobu se poziva u probacijski ured gdje se od njega uzimaju relevantni podaci, primjerice  raspoloživo vrijeme za izvršavanje rada obzirom na zaposlenje, radne vještine, zdravstvena ograničenja, postoje li neki rizici za druge i slično.

Ako se osuđenik u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom probacijskom uredu ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, probacijski ured o tome obavještava nadležnog suca izvršenja ako je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, a sud ako je novčana kazna zamijenjena radom za opće dobro.

Ustanova, pravna osoba i tijelo javne vlasti u kojima se izvršava rad za opće dobro moraju svojom djelatnosti obuhvaćati poslove humanitarnog, ekološkog i komunalnog značenja kao i druge poslove od opće nacionalnog interesa i interesa za lokalnu zajednicu, s kojima ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ima sklopljen ugovor o izvršavanju rada za opće dobro. Osuđenici rade na pomoćnim poslovima uz nadzor odgovorne osobe u ustanovi, tijelu javne vlasti ili pravnoj osobi u kojoj izvršavaju rad, a taj rad ne smije služiti postizanju dobiti. 

Ako osuđenik svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro, sud donosi odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u neizvršenom dijelu ili u cijelosti. Izvršavanjem rada za opće dobro treba se postići korist za društvenu zajednicu i opća svrha izvršavanja kaznenopravne sankcije. - poručili su za PlusPortal iz Ministarstva.