Slavonski Brod doživio je najveći porast stanovništva između 1961. i 1971. godine, potaknut razvojem industrije, a danas se nalazi u vrhu ljestvice Državnog zavoda za statistiku kao peti po gustoći naseljenosti u Hrvatskoj.
JOŠ sredinom prošlog stoljeća u Hrvatskoj je započelo masovno napuštanje sela, prvenstveno pod utjecajem industrijalizacije u gradovima i njihovog naglog rasta, ali i neodrživosti poljoprivrede vođene tadašnjom agrarnom politikom nesklonom privatnim seljačkim posjedima. Stoga i Slavonski Brod svoj nagli demografski rast tijekom 20. stoljeća zahvaljuje snažnom industrijskom razvoju, predvođenom poduzećima Đuro Đaković, Slavonija DI, Oriolik i PPK Jasinje, zbog kojega je privlačio stanovništvo iz Slavonije, Bosne i drugih regija.
Najveći demografski rast tijekom 1960-ih
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 1900. godine je na području današnjeg Grada Slavonskog Broda popisano 9.627 stanovnika, 1953. godine njih 23.116, a 2001. godine 64.612. Upravo je od 1953. do 2001. udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu Hrvatske smanjen sa 56,1 na 5,5 %, što govori o drastičnim promjenama uvjetovanim društvenom i ekonomskom modernizacijom.
Najveći porast stanovnika područja Grada Slavonskog Broda zabilježen je između 1961. godine (30.093) i 1971. godine (40.043), i to za 33,06 % ili 9.950 stanovnika. Za usporedbu, između 1991. godine (57.229) i 2001. godine (64.612), odnosno nakon pada Bosanske Posavine, porast je bio ipak manji (12,9 %; 7.383) nego tri desetljeća prije. Tijekom 21. stoljeća smanjuje se broj stanovnika Grada Slavonskog Broda, što su pokazali popisi stanovništva 2011. (59.141) i 2021. godine (49.891). Značajno se smanjuje i uloga dominantne tradicionalne industrije, no sada ne dolazi do odgovarajuće razvojne alternative kakvom je industrija nekoć bila za poljoprivredu.
Povoljan prometnogeografski položaj i ograničen prostor širenja
Razvoju industrije i posljedičnom demografskom rastu pogodavao je povoljan prometnogeografski položaj Slavonskog Broda, odnosno sužen prostor između Save na jugu i Slavonskog gorja na sjeveru kroz koji su od davnina prolazili putovi koji su, s jedne strane, povezivali europski istok i zapad odnosno, s druge strane, Slavoniju i Bosnu.
U vrhu po gustoći naseljenosti u Hrvatskoj
Zbog svega toga je Grad Slavonski Brod (921,82 stan./km2) danas 5. po gustoći naseljenosti od svih upravnih gradova i općina (556) u Hrvatskoj, stoji u objavi DZS-a. Ispred su samo Grad Rijeka (2.488,75 stan./km2), Grad Split (2.022,51 stan./km2), Grad Zagreb (1.196,33 stan./km2) i Grad Pula (970,27 stan./km2). Usporedbe radi, Grad Nova Gradiška se nalazi na 37. mjestu (238,91 stan./km2), a Grad Požega na 55. mjestu (166,68 stan./km2)
Važnost kvalitete zraka
Činjenica da je Grad Slavonski Brod među najnaseljenijim područjima Hrvatske samo dodatno upućuje koliko su važne mjere povećanja kvaliteta zraka usmjerene na gospodarstvo (prerađivačka industrija, građevinarstvo, promet i gospodarenje otpadom), kućanstva (kućna ložišta), urbano planiranje (energetska učinkovitost i zelene površine) i samo ponašanje stanovništva kako bi se smanjila različita oboljenja kao posljedica onečišćenja zraka.
