O tome kako Brodsko-posavska županija nikad nije imala toliko svojih ljudi u hrvatskoj Vladi kao nakon zadnjih parlamentarnih izbora, pisali smo. Tragom te činjenice, novu državnu tajnicu u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, našu Dunju Magaš, zamolili smo neka nam predstavi učinke tog ministarstva u 2016. godini te iznese planove za 2017. Evo što smo saznali.

Učinjeno je tijekom 2016. godine

Ukinuta obveza energetskog certificiranja za male iznajmljivače – U ožujku 2016. godine izmijenjen je Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju na način da se pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima, apartmanima i kućama za odmor oslobodilo obveze pribavljanja energetskog certifikata. Ta obveza nije bila propisana ni Direktivom 2010/31/EU ni hrvatskim Zakonom o gradnji, stoga nije bilo pravnog uporišta za insistiranje na njoj. Ministar Kuščević ovom je odlukom ispunio svoje predizborno obećanje, a temeljena je na načelu da je hrvatsko gospodarstvo potrebno rasteretiti i osloboditi svih nepotrebnih obveza kako bi bilo konkurentno i razvijalo se

Pokrenuta energetska obnova rekordnog broja zgrada javnog sektora – Tijekom 2016. godine intenzivirane su aktivnosti na energetskoj obnovi zgrada javnog sektora. U program su ušle i veće zgrade i kompleksi zgrada, a primjetno je povećan broj projekata u Dalmaciji. Ovdje spominjem samo neke projekte: u travnju je pokrenut projekt za olimpijski bazen u sklopu Športsko rekreacijskog centra Sisak. U lipnju je potpisan ugovor o energetskoj obnovi sedam zgrada varaždinske Opće bolnice. U srpnju je potpisan ugovor za zagrebačku Kliniku za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". U rujnu je predstavljen Projekt energetske obnove KBC Split – bolnice Firule vrijedan 170 milijuna kuna koji je do sada najveći projekt energetske obnove zgrada javnog sektora. U kolovozu započeli su radovi na energetskoj obnovi Sveučilišta Sjever u Varaždinu, a u rujnu započela je obnova kompleksa zgrada Kaznionice u Lepoglavi.

Podijeljena sva sredstva za Pilot projekte za energetsku obnovu zgrada odgojno obrazovnih ustanova – U sklopu Pilot projekta za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja financirat će se izrada projektne dokumentacije za 72 odgojno obrazovne institucije, a u sklopu Pilot projekta Energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja sredstva su osigurana za 33 projekta. Ukupno je, temeljem Pilot projekata, doneseno 105 odluka kojima se pokreću projekti povećanja energetske učinkovitosti na vrtićima, školama, đačkim domovima, veleučilištima itd. Projekti se financiraju sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. i hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Povećane kapitalne pomoći za razvoj komunalnog gospodarstva sa 6 na 30 milijuna kuna - U 2016. godini odobrena su za sufinanciranje 232 projekta općina i gradova kojima se povećava komunalni standard i potiče razvoj komunalnog gospodarstva. Ranijih je godina Ministarstvo, u svrhu sufinanciranja komunalnih projekata jedinica lokalne samouprave, dodjeljivalo najviše šest milijuna kuna. Najviši pojedinačni iznos od 338 tisuća kuna dodijeljen je Gradu Vukovaru za rekonstrukciju javne rasvjete. Odluka o povećanju sredstava za komunalne projekte na tragu je opredjeljenja Vlade RH o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske i potrebi posebne skrbi za krajeve s negativnim demografskim kretanjima.

Započela obnova višestambenih zgrada sredstvima EU fondova – Objavom u listopadu Poziva za dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova višestambenih zgrada' započela je energetska obnova višestambenih zgrada koja će se financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Dosadašnja obnova višestambenih zgrada financirana je hrvatskim nacionalnim sredstvima. Temeljem prvog Poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dodijelit će 152 milijuna kuna, što će pokrenuti investicije veće od 250 milijuna kuna. Za projekte energetske obnove višestambenih zgrada Hrvatska iz Europskog fonda za regionalni razvoj, do 2020. godine, na raspolaganju ima 70 milijuna eura.

Izdana lokacijska dozvola za Pelješki most – Temeljem podnesenog zahtjeva Hrvatskih cesta d.o.o. Uprava za državne dozvole Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, 28. srpnja 2016.,  izdala je Lokacijsku dozvolu za dionicu državne ceste DC 414 od Sparagovića do Dola nazvanu 'Stonskom zaobilaznicom' koja predstavlja dio projekta izgradnje Pelješkog mosta. Izdavanjem ove Lokacijske dozvole stvoreni su uvjeti za formalnu prijavu projekta za sredstava iz EU fondova te za podnošenja zahtijeva za izdavanje Građevinske dozvole za cjeloviti projekt Pelješki most sa Stonskom zaobilaznicom.

Na području cijele Hrvatske uspostavljen sustav ZIS – zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra – Tijekom 2016. godine u sustav ZIS-a uključene su zemljišne knjige i katastri cijele Dalmacije, Istre, Karlovačke, Primorsko-goranske i Vukovarsko-srijemske županije te Grada Zagreba. Najveći dalmatinski Područni ured za Katastar za Splitsko-dalmatinsku županiji u zajednički je sustav ušao u svibnju, a Grad Zagreb kao najveći i najkompleksniji sustav u ZIS je ušao krajem 2016. Uključivanjem Grada Zagreba završen je dugogodišnji proces stvaranja zajedničkog informacijskog sustava.

Započela energetska obnova zgrada odgojno obrazovnih institucija sredstvima iz EU fondova – u studenom 2016. godine objavljen je Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja'. U okviru ovog Poziva osigurana su 152 milijuna kuna, a u slučaju iskorištenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Raniji projekti energetske obnove zgrada javnog sektora financirani su i nacionalnim sredstvima. Ovo je prvi javni poziv koji se dodjeljuju isključivo sredstva iz EU fondova. Intenzivirana je izgradnja stanova POS-a – U 2016. godini završeno je i useljeno 825 stanova POS- a i to 203 na lokaciji Kila 4 u Splitu, 519 u Zapruđu u Zagrebu, 73 u Zadru te 30 u Gospiću. Položen je kamen temeljac za izgradnju 55 stanova u Metkoviću te 12 stanova u Fažani.

Izrađen nacrt prijedloga Zakona o subvencioniranju stambenih kredita – U prosincu 2016. godine na javnu je raspravu upućen Nacrt Prijedloga Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Zakon propisuje model subvencioniranja stambenih kredite koje građani dižu od poslovnih banaka za kupnju prvog ili većeg stana odnosno kuće. U prve četiri godine otplate kredita Država subvencionira pola iznosa mjesečnog obroka, a za svako rođeno ili posvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita produžuje se rok subvencioniranja za dvije godine. Zakonom je predviđeno smanjenje bankovne efektivne kamatne stope te dodatne pogodnosti za osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjima. Procjena je da ovim modelom korisniku kredita omogućena pomoć u otplati stambenog kredita za najmanje 6,66% ukupnog iznosa kredita za razdoblje od četiri godine.Zakon ima socijalnu i demografsku komponentu. Njime će se omogućiti građanima povoljniji i lakši način rješavanja stambenog pitanja te ujedno potaknuti demografska obnova društva i smanjiti iseljavanje mladih obitelji.

Ciljevi u 2017. godini

ISPU projekt -  Znatan dio novca planiramo za projekt e-nekretnina jer tu mislimo u mandatu, počevši od 2017., puno toga napraviti. To znači da ćemo unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), koji mora povezati sve module: e-nekretninu, e-dozvolu, e-inspekciju, e-arhiv u zajednički sustav. Planirano povući novac iz EU fondova za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Isto tako, osigurali smo novac za subvenciju stambenih kredita od 17,5 milijuna kuna za 2017.

ISPU je druga reformska mjera hrvatske Vlade. Cilj nam je novu katastarsku izmjeru kao temeljnu podlogu preklapati s vlasničkom kartom i prostornim planovima. U ISPU povezati e-dozvolu, e-inspekciju, e-nekretninu, e-arhiv tako da u svakom trenutku vlasnik ili osoba koja izdaje građevinske dozvole ili provodi inspekcijski nadzor sa svojeg laptopa ili tableta može pristupiti na česticu zemlje, povezati se i pogledati njezin status. Znatan dio novca ulažemo u sustav e-nekretnina, oko 41 milijun kuna samo za 2017. godinu. Za ISPU ulažemo i četiri milijuna kuna na stavci Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te 1,2 milijuna kuna u Ministarstvu graditeljstva. Za projekt e-inspekcije predviđeno je 3,2 milijuna kuna. Ti podatci pokazuju kako zaista ulažemo što više možemo u digitalizaciju, informatizaciju i izradu boljih prostorno-planskih podataka, digitalnih, javno dostupnih i transparentnih, a sve kako bi se ubrzale i olakšale investicije i postigla veća transparentnost u postupanju te smanjila mogućnost korupcije. Ima oko 6000 prostornih planova i treba ih sve prevesti na jedan zajednički elektronski oblik. Radimo na pravilniku za izradu e-planova koji će biti gotov 2017. godine.

Nastavljamo POS program

I u proračunu APN-a za 2017. godinu smo u proračunu od 322 milijuna kuna predvidjeli 220 milijuna kuna za izgradnju POS-ovih stanova 2017. godine. U ovom je trenutku što u pripremi, što u realizaciji više od tisuću stanova. Novost je da je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu i građani se mogu javiti do 20. siječnja 2017. U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu…

Realizacija Zakona o subvencioniranju stambenih kredita

Očekujemo da će krajem siječnja iduće godine Vlada prihvatiti i poslati u saborsku proceduru Zakon o subvencioniranju stambenih kredita.

U energetsku obnovu uključiti i obiteljske kuće

Za energetsku obnovu obiteljskih kuća pregovaramo s Europskom komisijom, koja ne poznaje model da se i fizičke osobe mogu javljati na natječaj. Obećali su nam da će tu direktivu promijeniti početkom 2017.godine kako bismo mogli početi i s projektom energetske obnove obiteljskih kuća, za što je osigurano 30 milijuna eura.

Idemo dalje

Zahvaljujući ministru Kuščeviću, koji je tijekom prvog mandata pokrenuo niz projekata i zakonskih izmjena, u ovom drugom mandatu nastavit ćemo ubrzavati i popravljati sustav prostornoga uređenja i graditeljstva.