Mada na ovim prostorima nije uobičajeno medijsko praćenje internih procesa u pravosuđu - što je samo po sebi pokazatelj demokratskih dosega društva - SBplus odlučio je javnosti predstaviti dva službeno prijavljena kandidata za funkciju predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu. Dakle, daleko najvažniju društvenu funkciju te razine teritorijalnog ustroja države. Jučer smo predstavili županijskog suca Predraga Dragičevića iz Požege, koji od 1. listopada, do izbora novog predsjednika suda, vršit će dužnost predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu, a danas predstavljamo drugog kandidata, županijskog suca Mirka Svirčevića iz Slavonskog Broda.

Profesionalna karijera

Mirko Svirčević diplomirani je pravnik, oženjen, otac dvoje djece. U Županji je 1979. godine završio opću gimnaziju, a 1984. Pravni fakultet u Osijeku.

Od 16. veljače do 16. srpnja 1988. godine bio je pripravnik-vježbenik na Okružnom privrednom (Ttrgovačkom) sudu Slavonskom Brodu. Od 1. prosinca 1988. do 16. listopada 1995. radio je kao sudac Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Od 20. travnja 1995. do 19. travnja 1999, bio je predsjednik Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Od 20. travnja 1999. nadalje sudac je Županijskog suda u Slavonskom Brodu, a od 2011. do 2014. bio je predsjednik sudačkog vijeća. Sad je predsjednik kaznenog odjela i zamjenik predsjednika Županijskog suda. Predsjednik je Županijskog izbornog povjerenstva.

Za vrijeme Domovinskog rata, Svirčević je 138 dana bio pripadnik borbenog sektora 157. br. HV, zbog čega je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS dr. Franjo Tuđman, odlikovao ga Spomenicom Domovinskog rata 1990.-1992., a od zapovjedništva brigade dobio je Zahvalnicu.

Za razliku od Programa rada kandidata Predraga Dragičevića - kojeg smo predstavili tek u izvodima, jer je napisan na 19 stranica formata A4 - Program rada Mirka Svirčevića objavljujemo u cijelosti, jer je napisan na četiri takve stranice.

Nastojat ću da se ostvari što bolji omjer ažurnosti u rješavanju predmeta, a dodatni napor ulagati kako bi se još više smanjio broj neriješenih starih predmeta koji se ponaosob prati za svakog suca, kako u Županijskom sudu tako i u područnim Općinskim sudovima, naročito u građanskoj grani sudovanja.

Stanje u kojem se nalazi Županijski sud

Ovim programom rada želim prikazati stanje u kojem se nalazi Županijski sud u Slav. Brodu, te što bi bilo potrebno poduzeti radi poboljšanja rada istoga s ciljem stvaranja svih potrebnih uvjeta da sud ostvari sve zakonom predviđene poslove, a u cilju bržeg ostvarivanja prava građana za efikasnijim suđenjem, a time i jačanjem pravne sigurnosti i vladavine prava.

S tim u svezi želim prvo istaći da je Zakonom o područjima i sjedištima sudova (NN 134/10. a koji je stupio na snagu 30. prosinca 2010.g.) provedena racionalizacija mreže županijskih sudova, te je 30. prosinca 2010.g. donesena Odluka o osnivanju stalnih službi u županijskim sudovima kojom je u ovom Županijskom sudu osnovana Stalna služba u Požegi za područje općina Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Velika i gradova Kutjevo, Pleternica i Požega.

Dalje, ovom Odlukom je odlučeno da će služba u Požegi započeti s radom 1. siječnja 2011.g., a rješavat će predmete iz nadležnosti županijskog suda sukladno čl. 19. Zakona o sudovima (NN 122/10. – pročišćeni tekst).

Dakle, dosadašnji Županijski sud u Požegi postaje Stalna služba ovog suda i kao takva djeluje od 1. siječnja 2011.g., sa nadležnošću kao i do tada.

U sjedištu suda u Slavonskom Brodu tada radi devet sudaca i sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave (predsjednik), te šesnaest službenika i četiri namještenika, a u Stalnoj službi u Požegi radi šest sudaca, šesnaest službenika i četiri namještenika.

Nakon ovakovog spajanja, rješenjem ministra pravosuđa određeno je da Županijski sud u Slavonskom Brodu ima 18 sudaca i predsjednika suda, tako da su za Stalnu službu izabrana još tri suca koja su stupila na dužnost 1. srpnja 2011.g. Slijedom toga tadašnji predsjednik suda podnio je prijedlog za određivanjem novog broja službenika i namještenika na temelju kojeg bi polazeći od utvrđenog broja sudaca, za normalan rad Županijskog suda u Slavonskom Brodu bilo potrebno 48 službenika i 8 namještenika, za razliku od tada ukupno zaposlenih 32 službenika i 8 namještenika, kako u sjedištu, tako i u stalnoj službi.

Unatoč tome, danas u sjedištu suda radi sedam sudaca, jedan savjetnik i predsjednik koji je s 30. rujnom ove godine najavio odlazak u mirovinu, a u Stalnoj službi devet sudaca i jedan savjetnik. Dakle, prema sistematizaciji nedostaju dva suca, a od 30. rujna ove godine najvjerojatnije još jedan.

U sjedištu suda trenutno radi 14 službenika i 4 namještenika, a u Stalnoj službi 11 službenika i 3 namještenika.

Zgrada zadovoljava potrebe suda 

Zgrada u kojoj je smješten Županijski sud u Slavonskom Brodu izgrađena je pedesetih godina prošlog stoljeća i u dosta lošem je stanju. Istina, ove godine je uređeno krovište, no preostaje urediti pročelje i zamijeniti građevinsku stolariju (prozore i vrata) na čemu ću inzistirati. No bez obzira na rečeno, ona zadovoljava potrebe suda budući ima još šest slobodnih prostorija na drugom katu koje su opremljene namještajem i informatičkom opremom. Imajući to u vidu, kao i činjenicu da su četiri suca kaznene grane sudovanja dislocirana, odnosno rade na području Stalne službe, a tri suca u sjedištu, koji ne mogu udovoljiti zahtjevima novog ZKP-a, smatram potrebnim preseliti suce kaznene grane sudovanja iz Stalne službe u sjedište i to najkasnije do kraja godine.

Suce građanske grane sudovanja iz Stalne službe, barem dva puta tjedno slati u sjedište radi usuglašavanja sudske prakse, dok se ne stvore uvjeti za ukidanje stalne službe i potpunog prelaska u sjedište suda.

Dosadašnji način rada ne rijetko je dovodio do toga da su se donosile različite odluke o istim pravnim pitanjima, što je nedopustivo.

Eliminirati negativne percepcije građana o sporom i neefikasnom pravosuđu 

Prema ostvarenim rezultatima rada u 2014. omjer ažurnosti u Županijskom sudu u Slavonskom Brodu (sjedište i stalna služba) je bio 3,87.

Nastojat ću da se ostvari što bolji omjer ažurnosti u rješavanju predmeta, a dodatni napor ulagati kako bi se još više smanjio broj neriješenih starih predmeta koji se ponaosob prati za svakog suca, kako u Županijskom sudu tako i u područnim Općinskim sudovima, naročito u građanskoj grani sudovanja.

Ovo je potrebno činiti, ne samo zbog eliminiranja negativne percepcije građana o sporom i neefikasnom pravosuđu, već i zbog činjenice da se smanji broj zahtjeva građana za suđenje u razumnom roku. U tom pogledu zahtijevat ću pojačan i dodatni napor u radu Općinskih sudova, gdje je broj takvih predmeta veći sa apsolutnim prioritetom rješavanja predmeta starijih od 10 i više godina računajući od dana podnošenja tužbe.

Provedene aktivnosti u suradnji s Vrhovnim sudom RH vezanim za praćenje rada na takvim predmetima daju rezultate, no s ovim aktivnostima treba nastaviti i dalje kako bi se broj neriješenih predmeta starijih od tri godine smanjio na koliko toliko prihvatljiv broj, čime bi se vratilo povjerenje građana u efikasnost pravosuđa.

Inzistirati ću da u građanskoj grani sudovanja u rješavanju uz predmete koji su hitni po zakonu, prioritet imaju socijalno osjetljivi predmeti i stari predmeti koji su zaprimljeni u rad prije 2010.g. Prema već usvojenim programima rješavanja takvih spisa, kako na Županijskom sudu tako i u područnim Općinskim sudovima, pratit ću rješavanje ovih predmeta kroz mjesečno izvještavanje.

Ciljane kontrole rada za pojedine vrste predmeta

U okviru obveze vršenja pregleda rada područnih sudova veću pažnju i akcent ću staviti na ciljane kontrole rada za pojedine vrste predmeta, ovisno o tome gdje se kroz praćenje rada nižih sudova ukaže potreba jer je takav način kontrole učinkovitiji u pogledu ostvarenja željenog cilja, a to je poboljšanje i veća efikasnost u radu na pojedinim vrstama predmeta za razliku od općeg pregleda rada suda. Naravno da će ovakav pristup tražiti veći angažman sudaca koji vrše kontrole, jer će njihova izvješća o obavljenoj kontroli trebati sadržavati i konkretne upute što treba učiniti u pregledanim spisima kako bi se isti brže riješili uz sustavno praćenje tijekom godine o učinjenom na tim predmetima. 

Što se tiče službenika, sud u sjedištu radi sa minimalnim brojem, tako da svako bolovanje koje je istina rijetko, ali kada se ipak dogodi dovodi gotovo do kolapsa.

S obzirom na to, a i upućivanje sudaca kaznene grane sudovanja iz Stalne službe u sjedište, nužno je uputiti i odgovarajući broj službenika, prvenstveno zapisničara u sjedište. Opterećenost službenika u Stalnoj službi dozvoljava upućivanje u sjedište, tim prije jer je Stalna služba samo prijelazna faza.

Informatička oprema i tzv. E-spisi zahtijevaju stalno informatičko usavršavanja, kako sudaca, tako i službenika. U tom smislu upućivati i jedne i druge na edukacije, a i organizirati radionice s posebnim osvrtom na uočene probleme.

O odlukama sudaca ovise ljudske sudbine, a nerjetko i životi

Suce upućivati na stručne radionice koje organizira pravosudna akademija i neke međunarodne institucije. Ovo iz razloga jer je stalno usavršavanje sudaca garancija kvalitete rada s jedne strane i povjerenja u sudove, s druge strane. Sudac nije radnik na traci. Njegov rad se ne mjeri niti se može mjeriti samo brojem (proizvoda), odnosno riješenih predmeta. Slijedom toga potrudit ću se dati svoj doprinos u izradi sveobuhvatnijih i kvalitetnijih okvirnih mjerila za rad sudaca.

Istina, trenutno stanje u pravosuđu, odnosno veliki broj predmeta u radu svih sudova pa i ovog i vrlo česte izmjene zakona, ne opravdava preveliku komociju sudaca, ali o njihovim odlukama ovise ljudske sudbine, a nerijetko i životi. Prema tome od sudaca treba tražiti ažurnost, ali ne uvijek i pod svaku cijenu. Radi se ipak samo o ljudima.