RADNI spor Zrinke Makovac koja je u Microsoftu radila preko 14. godina, a među zadnjim poslovima kao voditeljica korporativnih komunikacija i marketinga, trajao je gotovo osam godina. Spor je pokrenut sredinom 2011. godine, nakon poslovno uvjetovanog otkaza koji je gospođi Makovac uručen netom što se prijevremeno vratila na posao s porodiljinog dopusta, sa svojim trećim djetetom.

Posebno 'bode u oči' detalj u obrazloženju otkaza gospođi Zrinki kojim je navedeno kako radnicu nije bilo moguće zadržati zbog 'financijskih razloga' i to u godini kad je Microsoft ostvario porast prihoda u odnosu na prethodnu godinu od 12 posto te je ukupni prihod iznosio gotovo 70 milijardi američkih dolara (što je bilo više od cjelokupnog BDP-a Republike Hrvatske u istoj godini), uz ostvarenu neto dobit od preko 23 milijarde američkih dolara.

Budući da Microsoft u sudskom postupku nije uspio dokazati utemeljenost razloga za donošenjem odluke o otkazu, sud je utvrdio nezakonitost i nelegalnost dobivenog otkaza te u cijelosti presudio u korist dugogodišnjoj djelatnici Microsofta, Zrinki Makovac.

Sličnu je sudbinu doživio i njezin suprug Marko Makovac, kojem je dva tjedna nakon odlaska supruge također uručen 'poslovno' uvjetovani otkaz. U njegovom slučaju donesena je nepravomoćna presuda prvostupanjskog suda kojom je i njegov otkaz proglašen nevažećim i nelegalnim, no potrebno je konačno rješenje Županijskog suda.

Slučajevi Makovac neobična su i rijetka poslovna praksa te poruka kako bi za sve poslodavce u Hrvatskoj trebala vrijediti ista pravila, jednako tako i za američke kompanije koje trebaju poštovati zakone zemlje u kojoj posluju, sudske odluke, uključujući i Zakon o radu, kao i prava radnika koja iz njih proizlaze, i to posebno oni koji se vole dičiti time da su 'izvrsni' poslodavci. Tim više što se u ovom slučaju radi o američkoj korporaciji koja glavni dio svog poslovanja zasniva na prodaji licenci i softverskih rješenja u čijoj se naplati poziva na odredbe lokalnog zakona. Osim toga, Microsoft u Hrvatskoj velik dio svojih prihoda ostvaruje prodajući softver upravo državi i tijelima javne vlasti pa bi bilo prilično da se pridržava zakonskih okvira te iste zemlje u kojoj zarađuje značajne prihode.