Djelatnica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo brodsko-posavske županije, Tamara Brezičević, dipl. soc. radnica, priredila je zanimljiv članak u sklopu Projekta „Slobodni i ne-ovisni – projekt prevencije ovisnosti i zaštita mentalnog zdravlja u Brodsko-posavskoj županiji“ pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. U nastavku ga prenosimo u cijelosti.
SLAVONSKI BROD - Dana 9. prosinca 2025. godine, putem Zoom platforme, u online obliku, održani su 6. javnozdravstveni dani, na temu „Kriza ili psihopatologija – razlika između razvojnih izazova i teškoća mentalnog zdravlja“. Javnozdravstveni dani i ove su godine okupili stručnjake iz područja zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja s ciljem unaprjeđenja znanja, razmjene iskustava i jačanja suradnje u području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih.
Stručno predavanje održala je doc. prim. dr. sc. Vlatka Kovač, dr. med., specijalistica psihijatrije iz Kliničkog bolničkog centra Osijek – Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, ujedno docentica na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Predavanje je bilo usmjereno na jasno razgraničenje razvojnih kriza kao sastavnog dijela odrastanja od teškoća mentalnog zdravlja koje zahtijevaju stručnu dijagnostiku, praćenje i liječenje.
U izlaganju je istaknuto kako su razvojni izazovi prirodan i očekivan dio razvoja te su najčešće vezani za određene razvojne faze, osobito djetinjstvo i adolescenciju. Takvi izazovi obično su privremeni, normativni i povezani s procesima sazrijevanja, prilagodbe na promjene te formiranja identiteta. Iako mogu biti praćeni emocionalnim teškoćama poput nesigurnosti, stresa ili tjeskobe, razvojni izazovi često predstavljaju priliku za učenje, jačanje otpornosti i razvoj učinkovitih strategija suočavanja.
S druge strane, teškoće mentalnog zdravlja obilježavaju se dugotrajnijim i intenzivnijim simptomima koji značajno narušavaju svakodnevno funkcioniranje djeteta ili adolescenta u obitelji, školi i širem socijalnom okruženju. Takve teškoće uključuju anksiozne poremećaje, depresivne poremećaje, poremećaje ponašanja, psihotične poremećaje i druge kliničke entitete definirane prema važećim dijagnostičkim klasifikacijama te zahtijevaju stručni i često multidisciplinarni terapijski pristup.
Poseban naglasak predavanja stavljen je na utjecaj stresnih i traumatskih događaja na mentalno zdravlje djece i mladih. Istaknuto je kako reakcije na stres ovise o prirodi stresora, individualnim karakteristikama djeteta te dostupnosti i kvaliteti socijalne podrške. Djeca i adolescenti predstavljaju posebno vulnerabilnu skupinu, osobito oni koji su izravno izloženi traumama, odvojenosti od roditelja, nasilju ili koji već imaju prethodne teškoće mentalnog zdravlja. Predavanje je detaljno obradilo moguće neposredne i dugoročne posljedice stresa, koje se mogu razlikovati ovisno o razvojnoj dobi te naglasilo važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma koji nadilaze očekivane razvojne reakcije. Značajan dio predavanja bio je posvećen anksioznosti i depresiji u dječjoj i adolescentskoj dobi, s posebnim osvrtom na razlikovanje normalne, adaptivne anksioznosti od patoloških oblika koji ometaju funkcioniranje.
Istaknuta je i zabrinjavajuća činjenica porasta depresivnih poremećaja i suicidalnih ponašanja među mladima, kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Naglašena je potreba za ranom detekcijom znakova upozorenja, destigmatizacijom traženja pomoći te jačanjem preventivnih i intervencijskih programa usmjerenih na djecu, mlade i njihove obitelji.
Predavanje je obuhvatilo i suvremene teme poput rodne disforije, uz prikaz promjena u klasifikacijskim sustavima i naglasak na individualiziran, interdisciplinaran i etički utemeljen pristup, usklađen s najnovijim stručnim smjernicama. U zaključnom dijelu istaknuta je važnost primarne prevencije, edukacije na svim razinama te suradnje sustava zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i obitelji.
Roditelji su prepoznati kao ključni čimbenik u prevenciji i ranom prepoznavanju teškoća, uz potrebu njihova dodatnog osnaživanja i stručne podrške.
Nakon predavanja održana je konstruktivna i sadržajna rasprava, tijekom koje su sudionici aktivno sudjelovali, razmjenjivali iskustva iz prakse te raspravljali o izazovima u prepoznavanju granice između razvojne krize i psihopatologije, kao i o mogućnostima unapređenja suradnje među sustavima. 6. javnozdravstveni dani 2025. godine još su jednom potvrdili važnost kontinuirane edukacije stručnjaka i javnozdravstvenog pristupa očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih. Zaključno je istaknuto kako će se s ovom inicijativom nastaviti i u sljedećim godinama, s ciljem daljnjeg jačanja preventivnih aktivnosti i razvoja kvalitetnih, dostupnih i pravodobnih oblika podrške u zajednici.
