SLAVONSKI BROD - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske objavio je danas podatak kako istraživanje provedeno među Romima u devet država pokazuje kako se čak 41 posto njih osjećalo segregirano u posljednjih pet godina zbog etničke pripadnosti. Diskriminacija spram pojedinaca i društvenih skupina najčešće je posljedica predrasuda i stereotipa.

Bitna je to tema za Slavonski Brod - grad kojeg nastanjuje jedna od najvećih romskih zajednica u Hrvatskoj. Slobodne procjene pokazuju kako, samo u slavonskobrodskom Naselju „Josip Rimac", trenutno živi dvije tisuće pripadnika romske nacionalne manjine - što prijavljenih, što neprijavljenih.

Diskriminacija Roma najvidljivija je na tržištu rada. Mnogi ih ne žele među svojim radnicima. Problemi koje doživljavaju opisani su čak i u literaturi gdje se navodi kako se Romi često opisuju kao potklasa, odnosno, kao društveno izolirana i marginalizirana skupina koja ima slabe izglede za izlazak iz začaranog kruga siromaštva i socijalne isključenosti.

Predrasude, mržnja i odbojnost iskazana prema Romima ima i svoje ime, čak i definiciju. Romofobija ili anticiganizam složena je društvena pojava koja se iskazuje na različite načine - kroz govor mržnje, nasilje, izrabljivanje i diskriminaciju. Jedna od definicija promatra anticiganizam kao osobitu vrstu rasizma, ideologiju rasne superiornosti te oblik dehumanizacije i institucionalnoga rasizma koji pothranjuje povijesna diskriminacija i borba za održavanje odnosa moći koji većinskim skupinama daje prednost. Utemeljuje ga se, s jedne strane, na izmišljenim strahovima, negativnim stereotipima i mitovima, a s druge strane, na poricanju ili brisanju dugačke povijesti diskriminacije Roma iz javne svijesti.

Prema posljednjemu sveobuhvatnom istraživanju o romskoj populaciji, provedenom 2017. godine, u Hrvatskoj živi 22.486 pripadnika romske nacionalne manjine. Riječ je o identitetski vrlo heterogenoj populaciji, što je i obilježje romske populacije u mnogim drugim europskim zemljama. Najbrojnija su romska grupacija u Hrvatskoj Bajaši (55 posto). Oni dominantno žive na području regije Međimurje, gdje čine 86,5 posto ukupne romske populacije u toj regiji te u Sjevernoj Hrvatskoj gdje čine 89,7 posto Roma te regije. U preostalim regijama izražena je heterogenost pa tako ni jedna romska grupacija nema apsolutnu većinu. U Središnjoj Hrvatskoj živi najveća skupina Koritara u Hrvatskoj, kojih je u ukupnome udjelu romske populacije 5,9 posto. Kalopera je u ukupnome udjelu 4,1 posto, Aškalija 3 posto, Čergara 2,9 posto, Munćana 1,9 posto i Lovara 1,5 posto. Osim navedenih grupacija u Hrvatskoj još žive i Ludari, oni koji se nazivaju samo Romima i drugi.

Više informacija o ovoj temi moguće je pronaći na snimkama predavanja te u zanimljivoj publikaciji „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo - identitet, socijalna distanca i iskustvo diskriminacije".