SLAVONSKI BROD - Povodom Svjetskog dana šuma Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje predstavila je danas tiskano izdanje zbornika radova znanstvenog skupa 'Slavonske šume kroz povijest' u velikoj dvorani Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu.

Jedan od ciljeva četverogodišnjeg znanstvenog projekta naziva 'Od prašume do oranica - povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka dvadesetog stoljeća' upravo je izdavanje zbornika radova znanstvenog skupa održanog u listopadu 2015. godine u kojem je skupljeno 19 radova interdisciplinarnog karaktera. Zbornik je već 2017. godine bio objavljen, ali u elektronskom obliku na službenoj stranici Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

- Mi povjesničari volimo knjige stoga nam je drago da je ovaj zbornik objavljen i u tiskanom obliku. – kazao je Robert Skenderović urednik zbornika te ujedno i voditelj navedenog znanstvenog projekta.

Po prvi je puta sustavno istražena povijest slavonskih šuma na jednom mjestu te zbornik može biti osnova za daljnja moguća istraživanja.

- Slavonske šume su u 19. stoljeću postale svjetski poznate zbog modernizacijskih i globalizacijskih procesa kada se slavonski hrast lužnjak mogao izvoziti, naročito kada je bila važna proizvodnja hrastovih dužica od kojih su se izrađivale bačve, a za čime je u Francuskoj bila velika potražnja te je upravo ta trgovina proslavila slavonski hrast u svijetu. – kazao je Robert Skenderović.

Plan autora bio je pokazati čitavu lepezu antropizacije slavonskih šuma.

- Početkom 19. stoljeća oko sedamdeset posto površine Slavonije bilo je prekriveno što hrastovim, što općenito šumama, a do kraja stoljeća smanjeno je na pedeset posto čime se omogućilo plodno tlo za poljoprivredu. Naime, agrarna kriza jedan je od razloga zbog koje je došlo do velike eksploatacije slavonskih šuma. Velika slavonska gospodarstva više nisu mogla povoljno proizvoditi pšenicu jer je ruska i američka pšenica bila znatno jeftinija što je napravilo nesrazmjer cijena. Tako su se vlastelini i veleposjednici orijentirali na prodaju i davanje šuma u zakup. – kazao je Dinko Župan također urednik Zbornika.

- Na slavonskobrodskom području nisu postojala jaka vlastelinstva, kao što je to bio slučaj u Vukovaru, Valpovu i Našicama, nego je šumama upravljala i gospodarila brodska imovna općina. Što je bio jedan od primjera kako se pametno gospodari šumama. – dodao je Župan tvrdeći kako je cijela priča održivog razvoja nastala je iz šumarstva jer koliko bi se šuma krčilo, toliko bi ih se i pošumljavalo.

Za zbornik su obavljena i značajna kartografska istraživanja kojima su po prvi puta publicirane karte koje prikazuju slavonske šume iz tog perioda.

- Bitno je naglasiti da je tematika zbornika vrlo široka, to nije povijest šumarstva kao znanstvene discipline niti povijest iskorištavanja šuma, iako toga svega ima. U najširem smislu pisano je baš o šumama te kako šume igraju povijesnu ulogu u političkom, ekonomskom i kulturnom planu. Moj rad ima veze s preplitanjem vojne i političke povijesti s povijesti šuma. Na konkretnom primjeru, htio sam rekonstruirati kako je, kada je uspostavljena slavonsko-turska granica u Poilovlju, tamo nastajao nenaseljeni pojas poprilično širok koji je tijekom tih godina obrastao pravom prašumom. - izjavio je Stanko Andrić predstojnik Podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema.

Pored povjesničarskih tema, interdisciplinarni karakter zbornika prepoznatljiv je u tome što postoje zanimljivi radovi iz povijesti umjetnosti i povijesti književnosti. Primjerice, najpoznatiji hrvatski šumar i ništa manje poznat književnik, Josip Kozarac koji je u svojim književnim djelima opisivao slavonske šume te osječki slikar Adolf Waldinger koji je ih je oslikavao.

- Od zanimljivosti iz zbornika mogu izdvojiti kako je cijela Požeština bila puna kestenjaka - voćnjaka kestena, što je u Osmanskom Carstvu bio jedan od sredstava trgovine. Kako su Osmanlije bile poznate po slasticama čiji je glavni sastojak bio kesten, tako se povećao izvoz tog požeškog kestena. - istaknuo je Dinko Župan.