SLAVONSKI BROD - Deseti po redu Brodski simpozij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije koji se bavi alkoholizmom, kockanjem i modernim ovisnostima, okupio je ove godine oko 25 stručnjaka koji će - danas i sutra - kroz dvadesetak stručnih predavanja progovoriti o bitnim temama vezanima za različite vrste ovisnosti.

- Stalno se okrećemo modernim ovisnostima jer za opijatske ovisnosti i alkoholizam postoje jasne smjernice, dijagnostički kriteriji,... Nas muče moderne ovisnosti - od ovisnosti o kockanju, internetu, društvenim mrežama,... i ostalom što nije klasificirano. Ako osoba sve svoje slobodno vrijeme, vrijeme koje bi inače provela s obitelji, provodi baveći se jednom radnjom, onda je to problematično. O kockanju se malo priča, puno se skriva, puno je ovisnika o kockanju, pandemija je tomu doprinijela na svoj način. Teško dobivamo pacijente. Ovisnost neće nestati. Oni nisu krivi za to, otišli su predaleko. Tu je i biološka osnova. Zbog serotonina se stvara osjećaj ugode i želja da ponovimo ugodu nas tjera u ovisnost. Možemo pričati da je lako prestati, no nije. Tu ugodu treba zaboraviti ili zamijeniti nečim korisnijim. Sami se neće javiti. No, apeliram na njihove bližnje da izvrše pritisak. Uvijek mogu nazvati našu službu na 035/ 411 319. Dobit će termin za indikacijski razgovor i to u roku par dana jer ovisnika moramo 'uloviti' brzo dok je spreman na suradnju. Bez podrške članova obitelji to ne ide. - kazala je Senka Gabud Gjurčević, dr.med. spec. psihijatar, voditeljica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti NZJZ BPŽ.

S obzirom na to da se problemu ovisnosti pristupa multidisciplinarno, predavači i sudionici Brodskog simpozija uvijek su različitih struka i zanimanja vezanih za prevenciju i liječenje ovisnosti. Jedan od važnih ciljeva svih dosadašnjih simpozija senzibilizacija je javnosti za problematiku ovisnosti i zaštite mentalnog zdravlja.

Slavonski Brod godinama se (neuspješno) nosi s brojnim kladionicama u blizini srednjih škola - posebice onih smještenih u Naselju „Mali Pariz“.

- Ovisnošću o kockanju moj se istraživački tim bavi već trinaest godina. S obzirom na to da se radi o rastućem problemu, nužno je na njega adekvatno odgovoriti na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je oko dva posto ljudi ovisno o kockanju. Zvuči malo, ali riječ je o 50 tisuća ljudi. Deset posto populacije, pak, kocka na rizičan način. U opasnosti su od razvijanja ovisnosti. Tema kockanja kod adolescenata također nam je u fokusu. Pravnim aktima je, nažalost, regulirano da sportske kladionice od škola trebaju biti udaljene 200 metara. To je premalo, ne samo zbog udaljenosti od škola, nego stoga što se generira mogućnost velikog broja prodajnih mjesta na određenom teritoriju. - kazao je prof. dr. sc. Neven Ricijaš, redoviti profesor na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Ovisnost o fitnesu, odnosno, određenom tipu tjelovježbe - vjerovali ili ne - također je jedna od modernih ovisnosti. Stručnjaci tek uče kako se s njom nositi.

- Puno je simptoma, ali najuočljivije je da se kod osobe vidi da je društveni dio malo disfunkcionalan, odnosno, tjelovježbu osoba stavlja na prvo mjesto, dolazi do disbalansa s okolinom i važnost tjelovježbe ide do granica do kojih idu i sve druge ovisnosti - da bez te tjelovježbe osoba ne može funkcionirati. Imate ljude koji se ujutro ustanu u 5 i trče do 6, bez obzira na vremenske uvjete, kako se osjećaju, treba li ih netko iz njihove najbliže okoline. To je oblik ovisnosti koji se lako podvuče pod zdrav život. Tim ljudima se drugi dive i na taj način dobivaju podršku da ustraju u svom ponašanju. Njima treba pristupiti kao i ostalim ovisnicima, ali uz argument manje - to im, uglavnom, ne narušava zdravlje... osim u slučajevima ozljede, potpunog iscrpljivanja ili problema s prehranom - što je sekundarni oblik bolesti. - otkrio je Anđelko Botica, stručnjak za psihološku pripremu sportaša. Liječenje i rehabilitacija ovisnika o tjelovježbi još su velika nepoznanica i stručnjaci rade na razvijanju strukturirane pomoći.

Alkoholizam o kojemu smo nedavno opširnije pisali, i dalje je ovisnost koje se hrvatsko društvo ne može riješiti.

- U Hrvatskoj je oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu, odnosno, toliko ih je u registru. To je treći javnozdravstveni problem u zemlji, poslije karcinoma te bolesti srca i krvnih žila. Pomnožimo li tu brojku s tri (članovi obitelji i ostali) pa tih 750 tisuća ljudi dodamo broju ovisnika o alkoholu, dolazimo do ogromne brojke od milijun ljudi koji su direktno ili indirektno uključeni u taj problem. Manji je broj onih koji se sami jave na liječenje, obično je to pod prisilom. Kad se završi bolničko liječenje, smještamo ih u naše klubove gdje liječenje traje minimalno pet godina. To je zlatni standard u liječenju ovisnosti. Ima uspješnih članova koji i nakon 10 godina dolaze u Klub. - kazala je Katarina Marić Beraković, magistra sestrinstva i dopredsjednica Zajednice klubova liječenih alkoholičara BPŽ.

Cilj Simpozija okupljanje je stručnjaka koji se bave istom problematikom u zavodima za javno zdravstvo, bolnicama, školama, drugim institucijama i udrugama kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili svoj rad. Simpoziji su bili namijenjeni liječnicima, psiholozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima u mreži zavoda za javno zdravstvo i institucijama koji se u svom radu susreću s rizičnim ponašanjem i ovisnostima kod mladih.

- Suradnja sa Zavodom je intenzivna. U Školi imamo grupu izvannastavne aktivnosti i fakultativne nastave. Učenici već četvrtu godinu zaredom osmišljavaju cijeli moto za Mjesec borbe protiv ovisnosti. U tijeku je izložba njihovih radova u Gradskoj knjižnici. Škole uvijek djeluju preventivno. Na Satu razrednika razgovaramo o kockanju, s roditeljima ćemo u prosincu održati tribinu „Gdje je granica između zabave i ovisnosti?“,... Digitalnu tehnologiju moramo koristiti u nastavi tako da nemamo problema s mobitelima pod nastavom - kada nam trebaju, koristimo ih, a kada je vrijeme za neke druge oblike učenja, odložimo ih. Ne služimo se metodama zabrane ili oduzimanja osobnih stvari. - kazala je Lucija Brnić, ravnateljica slavonskobrodske Gimnazije Matija Mesić