Blagdansko ozračje možemo pretvoriti u svoju osobnu priču u kojoj nema povođenja za tradicijom, za masom, za svim onim kako to rade drugi. Najvažnije je postaviti realna očekivanja, prvo sebi. Moramo učiti uživati u malim stvarima. Kad pobrojimo te sitnice, navodno sitnice, onda ćemo vidjeti da ih je ustvari puno odnosno da ih je sigurno dovoljno, i čak nekada i previše. - naglasila je doktorica Oršulić.
NOVA GRADIŠKA - Blagdansko vrijeme u većini ljudi izaziva osjećaj radosti. Ipak, neki se ljudi u ovom periodu suočavaju s pojačanim osjećajem brige, napetosti i nelagode.
U pitanju je blagdanska tuga, poznata i kao blagdanska depresija ili blagdanski blues, pojava koju u svom životu doživi većina ljudi, a karakterizira ju sniženo raspoloženje i tjeskoba u prvom planu. Tipični okidači blagdanske tuge su umor, stres i financijska nesigurnost. Za blagdansku tugu djelomično su kriva i nerealna očekivanja i idealiziranje. Napetost koja prati blagdansko razdoblje često izaziva glavobolje, prekomjernu konzumaciju alkohola, prejedanje i nesanicu, piše Kreni zdravo.
Simptomi blagdanske depresije nisu naročito zabrinjavajući i povlače se s prolaskom blagdana, međutim, za svaku osobu koja kroz njih prolazi izrazito su neugodno iskustvo.
O uzrocima blagdanske tuge, o tome kako se s njom nositi te o mogućim rješenjima za mirnije blagdane razgovarali smo s dr. Vesnom Oršulić, dr. med. specijalisticom obiteljske medicine i gestalt psihoterapeutkinjom.
Reci.hr
Ne postoji savršenstvo
Općenito, mi blagdane povezujemo s radošću, zajedništvom, s proslavama na kojima je jako puno ljudi. Ako ne živimo baš takav proklamirani način proslave, tada se može pojačano osjetiti i usamljenost i emocionalna iscrpljenost, više nego u obične dane. – naglasila je Vesna Oršulić.
N.K./PLUS
- Jednostavno, zbog očekivanja koje namećemo samima sebi da sve mora biti savršeno. S druge strane, mi i radimo pritisak samima sebi jer trošimo iznad svojih očekivanja. Mislimo da moramo pokupovati poklone, da moramo imati nove ukrase, da moramo imati izobilje na blagdanskom stolu, bez obzira što znamo da to najčešće nije dobro niti za naše zdravlje niti za naš kućni budžet. Imamo osjećaj da se moramo okupljati, da moramo ići u posjete željeli mi to ili ne.
Među ostalim čimbenicima koji pojačavaju to raspoloženje navodi mali broj članova obitelji ili prijatelja, gubitak voljenih, kao i promjenu dnevne rutine te zimski period. – istaknula je Oršulić.
- Mi obično imamo vrijeme hranjenja, vrijeme tjelovježbe ili šetnje, pazimo što jedemo. Za blagdane izađemo iz te rutine i to sve čini ustvari pojačani osjećaj da nešto nije u redu. Jednako tako ne smijemo zaboraviti da ovi božićni blagdani uvijek padaju u zimu kada je manjak prirodne svjetlosti, kada je dan puno kraći i to nas vodi u emocionalnu iscrpljenost jer imamo previše obaveza, a čini nam se i premalo vremena da bi to sve mogli obaviti.
Možemo izbjeći taj blagdanski blues. Svjesnost je ključ.
Blagdansko ozračje možemo pretvoriti u svoju osobnu priču u kojoj nema povođenja za tradicijom, za masom, za svim onim kako to rade drugi. Najvažnije je postaviti realna očekivanja, prvo sebi. Moramo učiti uživati u malim stvarima. Kad pobrojimo te sitnice, navodno sitnice, onda ćemo vidjeti da ih je ustvari puno odnosno da ih je sigurno dovoljno, i čak nekada i previše – naglasila je Oršulić.
- U svemu tome ključna je svjesnost. Morate primijetiti što je dobro u bilo kojem trenutku, Ako toga niste svjesni to će vam promaknuti. Zašto nama promaknu mnoge dobre stvari? Zato što je to pitanje odgoja i fokusa. Odgajani smo da gledamo što nedostaje, a nikako da se zaustavimo i uživamo u onome što imamo, čega ima dovoljno.
pixabay
Kako izbjeći blagdansku depresiju?
Upravljanje depresijom tijekom blagdana zahtijeva pronalaženje učinkovitih načina za upravljanje situacijama koje na nas djeluju kao okidači. Dr. Oršulić predložila je nekoliko ključnih metoda koje mogu doprinijeti opuštenijem blagdanskom raspoloženju.
-
Važno je da pazite na svoje i psihičko i fizičko zdravlje, a to znači da trebate izbjegavati sve ono za što znate da Vam škodi. Jeste li slabiji više na piće ili na hranu? U jednom i u drugom treba uživati, a ne pretjerivati.
-
Emocionalna prevencija je jednostavna kad shvatimo da ovako kako se mi osjećamo vjerojatno se osjećaju i drugi ljudi. Usamljenost se uvijek rješava kontaktom s drugim ljudima. Pokušajte volontirati kako biste pomogli drugima kojima je još teže
-
Rasporedite svoje obveze tako što ćete odrediti prioritete.
-
Budite oprezni s prekomjernim trošenjem. Planirajte što je to što stvarno trebate kupiti i ne idite u udarnim špicama u trgovinu ako to baš nije nužno.
-
Odvojite vrijeme za sebe (čitanje, opuštanje, i dr.)
-
Odvojite vrijeme za kontakt s članovima obitelji ili prijateljima s kojima se niste dugo vidjeli ili čuli. koje niste dugo vidjeli ili čuli. Tom sitnom gestom radite nešto dobro i sebi i drugima i neka Vam to olakša kretanje u akciju, a čim razgovor krene i usamljenost je manja i tuga je manja i melankolija je manja.
pixabay
Važno je osvijestiti obrasce koji putem medija i drugih marketinških kanala dopiru do nas. Umjesto jurnjave za idealnom obiteljskom slikom Vaša blagdanska tradicija može uključivati više razgovora, ukrašavanje doma na svoj, originalan, način, gledanje omiljenog filma ili šetnja na otvorenom.
