Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti pitke vode u svijetu i promicanja održivog upravljanja vodnim resursima, piše dzzp.hr. Ovogodišnji dan voda obilježava se temom „Otpadne vode" (Why waste water?) kojom se ističe nužnost smanjenja količina i ponovne uporabe otpadnih voda.

Vodni resursi su neophodni za održavanje života na Zemlji, no sve su više izloženi brojnim nepovoljnim utjecajima. Prekomjerno zahvaćanje voda, gubici u vodoopskrbi, klimatske promjene i promjene hidroloških režima vodotoka, kao i antropogeni izvori onečišćenja, poput industrije i poljoprivrede, narušavaju vodene ekosustave i smanjuju zalihe pitke vode. Budući da je voda temeljni prirodni resurs, važno je osigurati održivo korištenje i upravljanje istim, što je ujedno globalni izazov današnjice.

Strateški cilj Republike Hrvatske je zaštititi vodne resurse i očuvati dobro stanje voda za buduće generacije. Stoga je monitoring stanja voda u potpunosti prilagođen potrebama upravljanja vodama  i njime će se osigurati značajno povećanje pouzdanosti analiza i procjena u narednom planskom razdoblju.

Prema količini kopnenih voda Hrvatska je peta u Europi i 42. u svijetu. Iako raspolaže dovoljnim količinama vode, raspored je nepovoljan s obzirom na izrazitu prostornu i vremensku neravnomjernost u raspodjeli vodnog bogatstva (što je posebno izraženo u ljetnoj sezoni u obalnom području). Količinsko stanje podzemnih voda ocijenjeno je kao dobro. Kako se gotovo 90% količina voda za vodoopskrbu zahvaća upravo iz podzemnih voda, važno je naglasiti značaj i potrebu zaštite ovog resursa. Zadovoljavajuće ekološko stanje površinskih voda nije postignuto na oko 58% vodnih tijela vodotoka, na 54% vodnih tijela jezera te na 55% površine prijelaznih i 12% površine priobalnih voda. Procjenjuje se da dobro kemijsko stanje površinskih voda nije postignuto na 8% vodnih tijela rijeka, na 15% ukupne površine prijelaznih i na 6% površine priobalnih voda. Sva vodna tijela jezera u dobrom su kemijskom stanju. Stupanj pokrivenosti uslugom javne vodoopskrbe u Hrvatskoj prosječno iznosi 93%, a stupanj priključenosti je procijenjen na 84%. Priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje iznosi 47%.

Promatrajući glavne uzroke opterećenja na vodne resurse u Hrvatskoj, najveći udio ima industrija (39%) i urbani razvoj (38%). Slijede poljoprivreda (oko 15%), zaštita od poplava (oko 6%), hidroenergetika (oko 1%) te transport, ostala energetika, ribarstvo i akvakultura, rekreacija i ostalo s pojedinačnim udjelima ispod 1%.

Najveći globalni problem je problem kriza nedostatka pitke vode u svijetu, i to prema posljednjim istraživanjima predstavlja veći problem od očekivanog jer najmanje četiri milijarde ljudi barem mjesec dana godišnje nema dovoljno pitke vode. Stalan porast broja stanovnika i porast potrošnje vode glavni su razlozi za sve slabiju raspoloživost pitke vode u svijetu.

Kada govorimo o otpadnim vodama na globalnoj razini, preko 80% otpadnih voda stanovništva vraća se u ekosustave bez pročišćavanja ili recikliranja. Procjenjuje se da milijarda i 800 milijuna ljudi koriste za piće vodu onečišćenu fekalijama čime se povećava rizik od raznih zaraza kao što su kolera, dizenterija, tifus i dječja paraliza. Prema pokazateljima Ujedinjenih naroda zdravstveno neispravna voda i slabi higijenski uvjeti uzrokuju u svijetu 842.000 smrti godišnje.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u suradnji s nadležnim institucijama prikuplja i objedinjuje podatke i informacije o kakvoći i količini voda, izrađuje izvješća te prati provedbu politike zaštite voda.