Prošlog petka Mađarski Parlament usvojio je zakon kojim bi banke mogle izgubiti dio zarade ostvarene na tečajnoj razlici valute prema Švicarskom franku u razdoblju financijske krize koja je potresala Mađarsku, Europu i cijeli svijet. 

Banke moraju vratiti novac

Svakom korisniku kredita u Švicarskim francima, u iduća tri mjeseca, banke u Mađarskoj moraju vratiti novac koji je, prema procjeni mađarskih vlasti, zarađen na razlikama u tečaju i povećanim kamatnim stopama nakon što je vrijednost švicarskog franka ojačala tih kriznih godina. Doduše, banke su dobile 'pravni lijek', rok od samo 30 dana obratiti se sudovima kako bi oni donijeli stav o pravednosti i transparentntnosti uvjeta pod kojima su su ugovori bili potpisani. Ovaj zakon vlade Viktora Orbana već je dobio atribut jednog od najbrutalnijih zakona protiv stranih banaka u jednoj od zemalja srednje i istočne Europe. Njegovim donošenjem Orban je ispunio predizborno obećanje od 2010. da će prisiliti banke na vraćanje Mađarima razlike nastale nakon snažnog rasta tečaja u korist Švicarskog franka. 

Strmoglavljivanje dionica Erste banke

Već i prije glasovanja u Mađarskom parlamentu, reagirale su burze, dionice Erste grupe, austrijske banke koja je prisutna u više srednjoeuropskih zemalja pa i u Mađarskoj, odmah su pale. Reuters navodi 14 posto, dok međumrežno izdanje Financial Timesa piše o petnaest posto. Samo ta banka bi u Mađarskoj mogla izgubiti 1,6 milijardi Eura. Erste dionice također su pale u Pragu i u Bukureštu i tako utjecale na pad češkog burzovnog indeksa za čak 3,2 posto. 

Adam Balog, zamjenik guvernera mađarske središnje banke, rekao je kako će konačni trošak za mađarske banke biti u rasponu od dvije do tri milijarde Eura (osim Erste banke, novim zakonom bit će pogođene i mađarska OTP banka, austrijska Raiffeisen banka te talijanske Banca Intensa). 

Hrvati i 'Švicarci'

Poznata je priča i o Hrvatima i 'Švicarcima', no kraj joj još nije posve jasan. Naime deseci tisuća Hrvata, upravo kao i stotine tisuća Mađara, do 2009. godine podizale su kredite u Švicarskim francima. U Hrvatskoj građani koji su, zbog kredita u Švicarskim francima de facto pali u neku vrstu 'dužničkog' ropstva, od parlamenta, Hrvatskog Sabora, nisu dobili nikakvu zaštitu. Tek na tužbu udruge Potrošač reagiralo je pravosuđe, odnosno sudac Radovan Dobronić je tužbene navode i tužbeni zahtjev prihvatio tojest utvrdio je kako su povrijeđeni kolektivni interesi potrošača od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. a povrede traju i dalje. Ipak, sudac Dobronić je „našao ravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana" ma što to, u daljnjoj borbi građana s bankama, značilo.

Nezadovoljne banke su se na presudu žalile Visokom trgovačkom sudu koji je najavio Odluku o žalbi u roku mjesec dana.