SLAVONSKI BROD - Člancima naslova Čitatelj oštro kritizira: 'Ubiru velike novce, a mi ne znamo ni komu niti za što idu' i Najveći brodski upravitelj zgrada: 'Neki klijenti kod nas sjede tri sata. Otvoreni smo za sve.', objavljenima sredinom kolovoza 2021. godine, problematizirali smo odnos stanara slavonskobrodskih stambenih zgrada, predstavnika suvlasnika i upravitelja tih zgrada.

Iz tih je članaka dovoljno vidljivo kako se radi o kompliciranom odnosu prepunom manjkavosti, prvenstveno zbog neinformiranosti vlasnika stanova koji ne znaju koja su njihova prava, komu se mogu obratiti vezano za njih te što su čije dužnosti i obveze.

Na Fažana Media Festu održanom proteklog tjedna, sudjelovala je i redakcija portala SBplus, a jedno od predavanja bavilo se upravo spomenutim problemom u sklopu teme „Europski zeleni plan - izazovi i prilike". Pritom su prvenstveno predstavljene mogućnosti vlasnika stanova, odnosno, suvlasnika dijelova višestambenih jedinica u pogledu obnove i izgradnje, ali je stavljen fokus na nužne polazišne točke jedinstvene za sve - bez obzira na to u kojoj europskoj zemlji žive.

Informiranost je i ovaj put istaknuta kao jedna od najbitnijih stavki. U tomu građane može podržati i online platforma zgradonacelnik.hr koja je savjetodavno-informativno-edukativni servis za pomoć suvlasnicima zgrada.

- Jedna zgrada ne može ovisiti o entuzijazmu pojedinca, točnije, predstavnika suvlasnika. I upravitelj i predstavnici i suvlasnici imaju odgovornost poboljšanja životnih uvjeta. Treba raditi edukacije za sve te skupine građana. 'Zgradonačelnik' je mjesto gdje se sve to moći pronaći. Prepoznali smo probleme ljudi, no edukaciju ne možemo provoditi samo mi. To je zadaća Komisije, Parlamenta, Vlade, Ministarstva, Fonda, različitih udruga,... Svi se moraju uključiti, barem u nekom segmentu. - kazao je Tin Bašić, jedan od suosnivača servisa i dugogodišnji novinar.

(I) Brođani se poput ostalih građana nalaze u svojevrsnom začaranom krugu iz kojega je teško izaći. Naime, zbog starosti zgrada u kojima žive imaju iznimno visoke životne troškove, a zbog nedostatka sredstava ne mogu poboljšati životne uvjete obnovom starih ili izgradnjom novih učinkovitijih objekata.

- Potrebno je uložiti novce i educirati se o mogućnostima. Godine 2018. više od 15 posto građana nije imalo za režije. U Europi je taj postotak šest posto. No, bez ulaganja, dugoročno si nećete moći smanjiti te troškove. Treba uložiti velike novce u energetsku obnovu i svi će reći „Mi nemamo milijun kuna!". No, zato su tu europski fondovi koji će sufinancirati iznos. Vi ćete platiti ostatak, a to što ćete platiti će biti manje u odnosu na režije koje dosad niste mogli platiti. To ljudima treba pojasniti. Evo jednog primjera - uložite milijun kuna u obnovu zgrade, povećate pričuvu, dignete energetski razred zgrade s G na B i više nema ogromnih režijskih troškova zbog učinkovitijeg i energetski efikasnijeg grijanja, a vrijednost nekretnine višestruko je povećana. U konačnici ste uštedjeli. To je klasična priča o zaradi na uštedi. Moraš platiti i uložiti da bi zaradio. Nije svaka energetska obnova jednostavna i ne može je svatko odraditi. Treba paziti i tko je izvođač radova te može li ispuniti sve standarde. - dodao je Bašić.

Kako s obnovom, tako i sa svim ostalim radovima u nekoj stambenoj zgradi, potrebno je poznavati proceduru kako bi bilo moguće uočiti te ukloniti nepravilnosti i/ili manjkavosti. Internetske platforme i servisi itekako su dobra mjesta za prikupljanje informacija o tomu, a također nude i mogućnost razmjene iskustava.