Analiza Hrvatske gospodarske komore, Odjela za makroekonomske analize pod nazivom "Županije – velike gospodarske razlike na malom prostoru”, pokazala je zapravo dobro poznatu činjenicu - da su razlike u gospodarskoj razvijenosti između Zagreba i Istarske županije s jedne strane i slavonskih županija s druge - goleme, piše Glas Slavonije.

Pet slavonskih županija i u europskim su razmjerima među najnerazvijenijima. Porazni su to podaci. U samo 25 godina, primjerice, prostor Vukovarsko-srijemske županije pao je s pozicije jednog od najrazvijenijih prostora u čitavoj Jugoslaviji na samo dno, među najnerazvijenija područja Hrvatske i EU-a.

Valja napomenuti kako je hrvatski BDP u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu bio niži realno za čak 11 posto, navodi se u publikaciji HGK. To je drugi najlošiji rezultat u Uniji (nakon Grčke koja je zabilježila pad oko 26 posto), te osmi najlošiji rezultat na svijetu (od ukupno 189 zemalja za koje postoje usporedivi podaci MMF-a). Sedam zemalja koje su, prema navedenom kretanju, lošije od Hrvatske su Ekvatorijalna Gvineja, Srednjoafrička Republika, Ukrajina, Jemen, Grčka, San Marino te Libija.

Analiza HGK obrađuje i uspoređuje podatke između 2008. i 2013. godine. Hrvatski BDP je od 2009. do 2013. padao, s iznimkom 2011. godine. BDP je 2013. iznosio nominalno 329,57 milijardi kuna, što je 5,2 posto manje nego u pretkriznoj 2008. godini. Smanjen je u svim županijama, a na smanjenje je najviše utjecao pad u Splitsko-dalmatinskoj županiji (za 2,7 milijardi kuna), Osječko-baranjskoj županiji (za gotovo 2,2 milijarde kuna) i Gradu Zagrebu (za 1,8 milijardi kuna). Najmanji pad (90 milijuna kuna) zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji.

BDP Grada Zagreba čini gotovo trećinu hrvatskog BDP-a (33,1 posto), a zajedno s Primorsko-goranskom (8,8 posto) i Splitsko-dalmatinskom županijom (8,2 posto), te tri županije zajedno ostvaruju polovinu hrvatskog BDP-a. Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija imaju i najveći BDP po stanovniku, znatno veći od prosjeka RH (77.465 kuna).

Veliku razliku u ekonomskoj snazi pojedinih županija pokazuju i financijski rezultati poslovanja poduzetnika. Prema Fininim podacima, najviše poduzetnika u 2015. godini dolazi iz Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Primorsko-goranske županije.

Broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj je 2015. u odnosu na 2008. godinu smanjen s 1,54 milijuna na 1,33 milijuna. Pad je zabilježen u svim županijama, najviše je apsolutno smanjen u Gradu Zagrebu (-31.700), Osječko-baranjskoj (-20.600) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (-18.000). No, u relativnom smislu najveći pad zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji u kojoj je svaki četvrti zaposleni ostao bez posla. U pet slavonskih županija bez posla su, od 2008. do 2015. godine, ostale 48.544 osobe.

Prema procjenama Hrvatska bi 2030. godine trebala imati 3,92 milijuna stanovnika, ili 344 tisuće manje nego 2013. I tu slavonske županije stoje vrlo loše te se očekuje da će izgubiti najviše stanovnika. Osječko-baranjska županija, primjerice, mogla bi 2030. pasti na manje od 260 tisuća stanovnika, odnosno izgubiti 42 tisuće stanovnika, a Vukovarsko srijemska županija sa 177 tisuća, na 136 tisuća.

HGK je provela postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija prema indeksu gospodarske snage. Riječ je o kompozitnom indeksu koji se izračunava kao zbroj ponderiranih rangova - BDP-a po stanovniku, ukupnog prihoda poduzetnika po zaposlenom, prosječne netoplaće, netodobiti poduzetnika po zaposlenom, prihodu na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopi nezaposlenosti i projekciji rasta stanovništva 2013.-2030. Indeks je napravljen s namjerom pozicioniranja županija u odnosu jedne prema drugima, a izražen je kao odnos prema prosjeku RH. Njime se još jednom naglašava velika neusklađenost u razvijenosti koju je potrebno sagledati kroz potencijale i komparativne prednosti oko kojih treba graditi razvoj pojedinih županija, a time i cijele zemlje.

HGK indeks gospodarske snage pokazuje kako se samo Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija nalaze iznad prosjeka RH, dok je preostalih 18 županija ispod prosjeka, a najlošije stoje slavonske županije. Najniže pozicionirana je Bjelovarsko-bilogorska, zatim Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Upravo u županijama s nižim indeksom gospodarske snage treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj, zaključuje se u analizi HGK. 

Zanimljive usporedbe
I Grad Zagreb ima gotovo dvostruko veći BDP i broj stanovnika od Malte, ekonomski najslabije članice EU-a.
l Virovitičko-podravska županija ima udjele BDP-a i stanovništva u RH približno kao Grčka u EU-u.
l Požeško-slavonska županija ima udjel BDP-a u RH približno kao Rumunjska u EU-u, dok je udjel stanovništva u RH od 1,8 posto manji u odnosu na 3 posto Rumunjske u EU-u.
l Brodsko-posavska županija ima udjel BDP-a u RH gotovo kao Kanada u svjetskom BDP-u, dok je udjel stanovništva u RH od 3,7 posto osjetno veći u odnosu na 0,5 posto Kanade u svijetu.
l Osječko-baranjska županija ima udjel BDP-a u RH nešto veći od udjela Njemačke u svjetskom BDP-u, 5,6 posto u odnosu na 4,9 posto, dok je udjel stanovništva znatno veći, 7,1 posto u odnosu na 1,1 posto Njemačke.
l Vukovarsko-srijemska županija ima udjel BDP-a u RH približno kao Indija u svijetu, 2,5 posto, dok je udjel stanovništva daleko manji, 2,4 posto u odnosu na 17,9 posto Indije.
l Primorsko-goranska županija ima BDP približno kao cijela Crna Gora, po ekonomskoj snazi 155. zemlja svijeta, a ostvaruje ga s približno upola manjim brojem stanovnika.