SLAVONSKI BROD/NOVA GRADIŠKA - "Ovakvi susreti su jako dobri, osobito za nas manje vrtlare, uvijek se nešto nauči od iskusnijih koji godinama čuvaju stare sorte i šire ih zainteresiranima. Hobi vrtlarenje je trend koji se širi i raduje me što je sve više mladih ljudi zainteresirano za vrtlarenje i za organsku proizvodnju hrane", za Agroklub rekla je Snježana Alasić, članica Udruge Živa Zemlja.

Ova godina je proglašena Međunarodnom godinom mahunarki, a grah u našoj prehrani izuzetno vrijedna namirnica. Snježana Pešut Pilon kaže da ima sjemenje 35 različitih sorti graha koje je skupljala godinama.

Kaže da ima dosta velik vrt, uz razno povrće osobito obožava rajčice i uvijek na razmjeni pronađe neku zamiljivu staru sortu. "Vrt malčiramo, to se pokazalo izuzetno dobro jer tlo zadržava vlagu, ima manje okopavanja, tlo je rahlo i zadovoljna sam".

Razmjena sjemena povrća, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća

A da je sve više mladih koje zanimju stare sorte i organska proizvodnja hrane, ali i drugih proizvoda, potvrdila je i grupa mladih ljudi iz Slavonskog Broda. Među njima i Ivana Bogunović koju je posebno zanimao bosiljak, ali i druge ljekovite biljke.

"Sijem, sadim i presađujem razne biljke, pravim pripravke: različite tinkture, kremice, kozmetiku, svašta radim. Jedno vrijeme najviše sam koristila gospinu travu, a sada razno bilje, ovisi o potrebi", kaže Ivana. Slično smo čuli i od Hrvoja Barića, također iz Slavonskog Broda, kojeg zanima sjeme začinskog i ljekovitog bilja: koprive, gaveza, nevena, trputca, budući da i on priprema kremice, tinkture i sirupe.

Međunarodna godina mahunarki

Snježana Pešut Pilon, viša stručna savjetnica za ekologiju u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Požeško-slavonske županije, kaže da su ovakve razmjene sjemenja lijepe i korisne, jer je to prilika da se ljudi opskrbe sjemenjem starih i otpornih sorata koje se ne mogu kupiti u trgovinama, ali i prilika za druženje i razmjenu iskustava.

"Moje životno opredjeljenje je skupljanje sjemena i uzgoj bilja. Zanimaju me sve vrste sjemena, imam kolekciju sjemenja graha, kolekciju mente, nekoliko različitih kukuruza, suncokreta, žitarice su mi zanimljive, rajčice, zapravo sve što se može uzgojiti na ovim našim slavonskim prostorima".

Zanimljivo je, ističe, da u arhivi ima sjemenje 35 različitih sorti graha koje je skupljala godinama, a na izložbi u Novoj Gradiški pronašla je još tri različita graha koje nije imala. "Nevejrojatno je koliko toga ima kod nas i koliko se toga može sakupiti. Ova godina je proglašena Međunarodnom godinom mahunarki, a grah u našoj prehrani izuzetno vrijedna namirnica. I grah, ali i druge mahunarke: grašak, slanutak i leća, koja nije uobičajeno povrće u Slavoniji, ali moglo bi se i trebalo više uzgajati", kaže ova zaljubljenica u stare sorte koja je, među ostalim, izložila i sjeme crne zobi, zdrave žitarice osobito pogodne za čajeve.

Slanutak sve zanimljiviji i Slavoncima

I Mirjana Latinović iz Kovačevca izložila je sjeme različitog povrća iz porodice mahunarki. "Budući da je ovo je godina mahunarki, želim upoznati zainteresirane sa vrstama koje uzgajam. To su žuta i crna soja, slanutak, grašak, grašak sikirica i razne vrste niskih i visokih sorti graha. Slanutak mi je posebno zanimljiv što dobro podnosi sušu. Svjesni smo da se klima mijenja, da su ljeta sve toplija, zbog čega neke naše udomaćene mahunarke dosta stradaju od tih visokih temperatura. Slanutak takve uvjete odlično podnosi, barem ja imam takva iskustva.

Nije posebno zahtjevna biljka, prekrasan je izgledom i nutritivno je vrlo vrijedna namirnica. Slanutak je najbolji izvor izvor željeza među mahunarkama. Osim za spravljanje variva, odličan je i za salate, paštete, namaze. Ne napada ga žižak, dosta je otporna mahunarka. Nisam baš čula da ga Slavonci puno sade, a trebalo bi", kaže Mirjana, koja je prvo sjeme dobila prije 20-ak godina iz Splita i od onda ga stalno razmnožava. Uzgaja, kaže sve što uspijeva od povrća: razne sorte rajčica, paprika, krastavce, patlidžane šarene, bamiju, ljekovito i začinsko bilje, sve na organski način. Gnoji zrelim stajnjakom i gnojnicama od koprive, gaveza i drugog bilja.

Nevenka Milinčević iz Nove Gradiške ističe sjeme ljekovitih biljaka crvene rubdekije i crnog kima koji je, kaže, i vrlo dekorativan, jer mu je cvijet obrasto u zelenilo, pa ga u Njemačkoj zovu djevojka u zelenom. Nevenka uzgaja i razno drugo ljekovito i začinsko bilje i cvijeće, a posebno je ponosna na više vrsta bosiljaka.

Na razmjeni i zaljubljenici u stare sorte voća

Na razmjeni smo sreli i supružnike Dragicu i Antuna Jurasovića, umirovljene povratnike iz Njemačke koji sada žive u Brđanima kod Nove Gradiške, a u svom vrtu, plasteniku i voćnjaku uzgajaju dosta upravo starih sorti povrća, začinskog bilja, cvijeća, ali i voća.

"Uvijek volim nabaviti sjeme još nekih starih sorti sjemena, volim te različite sorte graha. Mi imamo jedan krupni bijeli koji se brzo skuha i ukusan je. Zaljubljenici smo u prirodu i skupljamo samoniklo jestivo i ljekovito bilje i šumske plodove: drenjine, kukinje, bijeli glog, šipak, korijen bijelog sljeza. Beremo i do 80-ak biljaka za čajeve", kažu Dragica i Antun.

Od Petra Gogića iz Bukovice, uzgajivača starih sorti krušaka (lubeničarka, crnica, miholjača, huseinbegovača) i jabuka (božićnica, kožara, šampanjska) čuli smo da ga zanima sjeme crne zobi, jer ova je žitrica slabo zastupljena na prostorima Slavonije, i sjeme domaćeg žutog i bijelog kukuruza osmoredca.

"Mene zanima samo ekološka poljoprivreda, želim dopuniti voćnjak sa puno starih sorti jabuka, ali i ostalog voća i bilja. U selu Kindrovu kod Slavonskog Broda imam voćnjak sa oko 900 stabala jabuka koje je posadio moj otac. Želio bih te moderne sorte koje ne prskamo već 6-7 godina polako zamijeniti sa sadnicama starih sorti", kaže Luka Bjelobrk koji se vratio iz Zagreba u Slavonski Brod i želi se posvetiti organskoj proizvodnji hrane i od toga živjeti.