Mediteranske su zemlje veoma ranjive na klimatske promjene koje se globalno događaju, stoga se i Hrvatska mora na vrijeme pripremiti i prilagoditi, piše Večernji list. Prošli je tjedan predstavljena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. koja otkriva kako će se klimatske promjene odraziti na područje Hrvatske te daje prijedloge kako bi se na njih moglo odgovoriti. Taj je projekt vrijedan 770.000 eura i financiran je iz europskih fondova, a tvrtka Eptisa Adria provodila ga je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike proteklih godinu i pol dana.

Istraživači su na superračunalu VELEbit, vrijednom 521.145 eura, izradili klimatski model koji pokazuje što će se sve događati do kraja 2070. VELEbit je projicirao buduće stanje atmosfere za područje cijele Hrvatske. Superračunalo je, prema prezentaciji voditelja projektne skupine dr. Vladimira Kalinskog, izračunalo da će do 2070. u odnosu na razdoblje od 1971. do 2000. godine srednja godišnja količina oborina biti u trendu smanjenja, do pet posto u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Pri tome će oborina biti manje u svim sezonama, a broj sušnih dana će se povećati.

Srednja temperatura zraka porast će od 1,5 do 2,2 stupnja u svim sezonama i u cijeloj Hrvatskoj, tako da će broj vrućih dana, s maksimalnom temperaturom iznad 30 stupnjeva, biti do 12 dana veći nego danas.

Do kraja ovog stoljeća, srednja će razina mora porasti za 32 do 54 centimetra. Te će promjene dovesti do smanjenja količine vode u vodotocima i na izvorištima, smanjit će se vodne zalihe u podzemlju kao i razina vode u jezerima. No, zato će se povećati učestalost i intenzitet poplava i bujica. U poljoprivredi će pak nastati veća potreba za vodom za navodnjavanje zbog učestalih suša, a česte poplave smanjit će ili posve uništiti prinose.

Zbog učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta obala će biti manje atraktivna turistima, ali će se povećati turistička atraktivnost unutrašnjosti zemlje.

Nepovoljna klima povećat će smrtnost stanovništva, a dovest će i do promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti. Često i dugotrajno će biti nedostupna zdravstveno ispravna voda. Javljat će se epidemije i pandemije zbog utjecaja klimatskih promjena na način prijenosa bolesti.

Za prilagodbu klimatskim promjenama u Strategiji su predložene 82 mjere poput gradnje akumulacija za navodnjavanje, jačanja kapaciteta za protupožarnu zaštitu, jačanja kapaciteta akvakulture uzgojem novih vrsta riba te povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije.

U sljedeće 52 godine Hrvatska bi u prilagodbu klimatskim promjenama trebala uložiti 3,68 milijardi eura. Od tog iznosa samo 0,23 posto će ići iz državnog proračuna, a sve ostalo iz fondova Europske unije. Prvi akcijski plan provodit će se od 2019. do 2023., a njegov je ukupni trošak 5,8 milijardi kuna.