KADA bi bilo točno da je šutnja zlato, Hrvatice i Hrvati, kao i pripadnici nacionalnih manjina, prilično bi profitirali zahvaljujući predsjedničkim izborima. Ali nisu. Morali su, naime, šutjeti dva vikenda, onaj posljednji u prošloj i drugi u ovoj godini. Jer, izborna je šutnja. Koju je prekršio čak i jedan od dvojice kandidata u drugom izbornom krugu, ali iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) nisu htjeli reći koji, kako ne bi prekršili izbornu šutnju. Samo su ga, vele, upozorili. U DIP-u priznaju da je izborna šutnja u vrijeme društvenih mreža potpuno besmislena, te da valja razmisliti o izmjenama izbornog zakona, kojeg je pregazilo vrijeme. A kad se već mijenja zakon u kojem je i odredba o izbornoj šutnji, za zdravlje nacije bilo bi dobro da se uvede i zabrana nastupa našim političarima, u neradnu nedjelju, da građani bar taj dan mogu provesti u miru.

Ako već moramo šutjeti dva vikenda u mjesec dana, kako bismo poštovali zakon, bilo bi dobro da se zakonom propiše i blagdanski mir. O tome su u Europi već naveliko razmišlja, jer je tijekom božićnih blagdana i proslava Nove godine zbog upotrebe pirotehničkih sredstava, mnogo osoba stradalo, a bilo je i smrtnih slučajeva. Tada se povela žestoka rasprava o potpunoj zabrani te pošasti. U Europi su zakoni o tome podosta neujednačeni, bez obzira na to što su utvrđene kategorije pirotehničkih sredstava i dob osoba kojima je dopušteno kupovati petarde i eksplozivne naprave. U Njemačkoj je, primjerice, osobama iznad 18 godina dopuštena uporaba pirotehničkih sredstva iz kategorije F2 i to samo nekoliko sati između Silvestrova i Nove godine. Ali upravo Njemačka, uz svesrdnu podršku Belgije, sada se zalaže za još striktnija ograničenja, čak i potpunu zabranu pirotehnike, zbog buke i moguće opasnosti za ljude. U nas o tome nitko ne govori; vlast je sretna što narod puca od veselja.

Tek što je počela nova 2025. mediji su već objavili kako će to biti sjajna godina za spajanje blagdana i državnih praznika s vikendima. A to su oni blagdani koji, primjerice, spadaju u utorak ili četvrtak, pa se onda uzme jedan slobodan dan kako bi se blagdan povezao s proteklim ili budućim vikendom. I eto četiri-pet dana odmora. U ovoj godini ukupno ćemo imati 14 neradnih dana - osam blagdana i šest državnih praznika - a padaju na sjajne dane tako da će lako omogućiti spajanje s vikendima. Eto, bar nečeg dobrog u godini koja je tek počela i u kojoj je ovogodišnji blagdan Sveta tri kralja bio u ponedjeljak, što se sjajno spojilo s neradnim vikendom. Sada nam samo preostaje kako pronaći formulu da Praznik rada, 1. svibnja, nekako spojimo s božićnim blagdanima, pa da se radni narod pošteno odmori, opusti u uživa.

U novu 2025. smo ušli s povećanim cijenama električne energije; počela je strujnim udarom. Nije lako razumjeti sva objašnjenja kojima Hrvatska elektroprivreda tumači i obrazlaže poskupljenja, a postoci se malo kada slažu s računom koji stiže na naše kućne adrese. Uglavnom, ako je vjerovati HEP-u, za kućanstvo s prosječnom potrošnjom, mjesečni račun porast će za manje od četiri eura, a na godišnjoj razini povećanje će iznositi 3,7 posto, odnosno oko 10 posto u usporedbi s razdobljem prije 1. studenoga 2024. Treba pričekati račun za siječanjsku potrošnju, jer tada će nam bljesnuti ''sjaj u tami'', kako zvuči ona dobro poznata reklama HEP-a.

Stranih je radnika u Hrvatskoj sve više, a posljednji objavljeni podaci kažu da je u prošloj godini strancima odobreno oko 206 tisuća radnih dozvola, čak 34 tisuće više nego u 2023. Zanimljiva je i struktura radne snage koja nam dolazi. Radnici iz Bosne i Hercegovine i dalje su najbrojniji, ali su radnike iz Srbije s drugog mjesta otjerali Nepalci. Sada ih je više nego onih iz Srbije i učvrstili su svoju poziciju na drugom mjestu. Potom, na četvrtom mjestu, slijede radnici iz Indije, a odmah iza njih su Filipinci. Mediji su slikovito napisali kako je stranih radnika u Hrvatskoj više nego što Split ima stanovnika. Lijepo je to, samo da nam stranih radnika u Hrvatskoj ne bude više nego stranih turista.

Tko je jamio, jamio, a koga smo izabrali, izabrali smo.