IZBORNIK hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, nakon ispadanja Vatrenih sa Svjetskog prvenstva, odlučio je otići. Naš najuspješniji izbornik, pod čijim su vodstvom Vatreni osvojili dva iznimna uspjeha - srebro na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i broncu u Kataru - povukao se i mjesto prepušta drugom. Hrvatska nogometna reprezentacija na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu nije uspjela i nije ispunila velika očekivanja nacije da se plasira bar do četvrt finala. Iako Dalić nije igrao na terenu, smatrao je poraz ekipe na travnjaku stadiona i vlastitim. Tako je pokazao nešto što je u hrvatskoj politici nezamislivo. Kada neki političar gadno zabrlja, kada mu, na primjer, iz županjskog proračuna nestane nekoliko stotina tisuća eura, kada ga uhvate pijanog za volanom, ili s prstima u pekmezu, ili kad u zatvoru završi netko od njegovih najbližih suradnika, samo će slegnuti ramenima, ni u jednom trenutku ne pomišljajući na ostavku.

Puno se buke prošloga tjedna diglo oko priče da će Zoran Milanović za dvije godine izaći na sljedeće parlamentarne izbore. Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da bi Milanović, bude li se sa svojom listom pojavio na izborima 2028., mogao dobiti čak 26 mandata. Neki analitičari odmah su to pohitali proglasiti krajem 12-godišnje vladavine Andreja Plenkovića. Jer, kao, Milanović bi sa svojih 26 zastupnika, plus oni SDP-ovi i stranke Možemo! imao značajnu većinu u Saboru i mogao bi formirati Vladu. Pokazalo se, međutim, da je objavljena vijest o Milanovićevoj kandidaturi na izborima za Hrvatski sabor bila čisti spin. On je demantirao tu vijest, objavivši kako se neće kandidirati na parlamentarnim izborima. Ali, u politici važi zlatno pravilo - nikad ne reci nikad.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina nedavno je obznanio kako je turizam u prvih šest mjeseci zadržao stabilnost i konkurentnost unatoč globalnim krizama. No, brojke kažu da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj bilo dva posto manje stranih turista nego lani, a broj njihovih noćenja pao je za jedan posto. S druge strane, domaćih je turista bilo sedam posto više i oni su ostvarili šest posto više noćenja. Tako, kad se sve zbroji, ispada da su turistički rezultati u prvom polugodištu ove godine isti lanjskima. Ali to treba zahvaliti domaćim gostima, koji, navodno, tradicionalno troše manje od stranih. A koliko ćemo od turizma zaraditi zavisi upravo od potrošnje gostiju, a ne od toga koliko su puta prespavali na Jadranu.

Jedne dnevne novine ovih su dana objavile uznemirujući naslov: ''Da ti mozak stane! Prizor s police trgovine u Dubrovniku zapalio društvenu mrežu: ‘Turizam u Hrvatskoj je gotov!‘''. Vijest kaže kako je na Tik-Toku objavljen video iz jedne dubrovačke prodavaonice u kojoj ručnik za plažu košta čak 107 eura. Ako ručnik za plažu košta više od 100 eura, kaže ta vijest, teško je s takvim cijenama mamiti strane goste. Turistički radnici na Jadranu imaju, međutim, drugačije objašnjenje: bolje kupiti ručnik za 100 eura i svakodnevno ga koristiti na plaži cijeli odmor, a potom ponijeti kući, za sljedeću sezonu, nego plaćati ležaljku svaki dan 100 eura.

Prošloga je tjedna objavljeno kako 197 tisuća građana u Hrvatskoj sveukupno duguju malo više od tri milijarde eura. Obznanio je to državni tajnik u Ministarstvu financija, rekavši kako se Zakonom o potrošačkim kreditima nastoji zaustaviti prekomjerno zaduživanje građana. O tom se zakonu, odnosno njegovom konačnom prijedlogu, raspravljalo na prošlotjednoj sjednici Hrvatskog sabora. Već smo u ovoj kolumni govorili kao će se zaduživanje građana pooštriti do te mjere da će biti nemoguće nabaviti čak i mobitel na više rata ako ne predočite jamstva da ćete biti u stanju otplatiti kupljenu robu. Tako se čini da je vrijeme brzih kredita po modelu "buy now, pay later", zauvijek prošlo. Sada će vam trebati i dokaz da takve kredite možete vratiti. A rastrošni građani samo imitiraju državu: Bruto inozemni dug Hrvatske trenutačno iznosi 62,2 milijarde eura.

Najgore je što dug države uvijek plaćaju njeni građani.