AKO vam je vruće ovih dana, dvije stvari pomoći će da malo lakše podnosite žegu. Prva je što su se naši političari posakrivali po hladovini i lišili nas svojih svađa i nadmudrivanja. Za drugu vijest pobrinuli su se meteorolozi. Slažu se kako će zbog toga što se u eri klimatskih promjena europski kontinent zagrijava brže od ostatka svijeta, za 10 do 20 godina ljeti temperature dosezati i do 50 stupnjeva. ''Imat ćemo još toplija ljeta. Nikad dosad u EU nije izmjereno 50 stupnjeva, ali već za deset do dvadeset godina moći ćemo izmjeriti i do pedeset stupnjeva'', rekao je poznati hrvatski meteorolog i naglasio kako ne postoji čarobno rješenje da se to spriječi. Kad smo prošle godine, negdje usred vrelog ljeta, napisali kako valja uživati u svakom sunčanom danu jer će to biti najhladnije ljeto do kraja naših života, nažalost nismo pogriješili. I zato kad kažu da će ovoga ljeta biti i plus 40, uživajte, budite optimisti: To je puno bolje nego da je vani plus pedeset.

Neki dan je objavljeno kako Hrvati, osobito u velikim gradovima, a ponajviše u Zagrebu, sve više šmrču kokain. Dugo vremena ta droga, zbog svoje cijene, bila je privilegij bogatih, a danas je prilično masovno konzumiraju i pripadnici više srednje klase. Šmrču naveliko i brojni političari. U posljednjem desetljeću, u Hrvatskoj se potrošnja kokaina povećala čak pet puta. Tako je svaki deseti stanovnik Zagreba bar jednom u životu šmrknuo lajnu, svaki dvadeseti šmrkne povremeno, svaki četvrti poznaje nekog tko konzumira kokain redovno, a svaki peti kaže da drogu možete naručiti jednim telefonskim pozivom, slično kao kada naručujete hranu. Za sada, šmrče se uglavnom u velikim gradovima, ali upozoravaju liječnici, doći će vrijeme opisano u onoj odavno poznatoj šali: Cijelo selo šmrče bijelo.

Neki dan smo čuli da Hrvatska iz Srbije uvozi ogromne količine brašna. Zahvaljujući podacima gospodarsko-interesnog udruženja mlinsko-pekarske industrije Hrvatske saznali smo da je uvoz brašna iz Srbije naprosto eksplodirao u prošloj godini te je udvostručen: s 10.393 tona koliko je iznosio u 2024. skočio je na lanjskih čak 22.110 tona. To je porast od nevjerojatnih 113 posto. A o kolikoj se količini radi najbolje ćete shvatiti kad kažemo kako je ukupni hrvatski izvoz brašna prošle godine iznosio tek 9422 tone. A to je dvostruko manje od uvoza samo iz susjedne nam države. Pa kad vidimo koliko se brašna u Hrvatsku uvozi iz Srbije dođe nam da se zapitamo što mi to zapravo kupujemo u pekarama: kruh ili hleb?

Neviđena blamaža hrvatskog turizma prošlog se tjedna dogodila na jednoj od naših najljepših prirodnih atrakcija, u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Hakeri su napali informacijski sustav Nacionalnog parka, pa je kreditnim karticama turistima bilo nemoguće plaćati ulaznice, hranu, hotelski smještaj i druge potrepštine. Mogli su to činiti isključivo u gotovini, ''cash only'', pa su im prodavači, kao u prošlom stoljeću, rukom ispisivali račune na komadićima papira, iz takozvanih paragon blokova. Kad se vrate doma, moći će pričati kako je u Hrvatskoj uvedeno napredno, solarno plaćanje: lovu na sunce.

Podaci koje je nedavno objavio Eurostat pokazali su koliki broj ljudi u Europi živi u značajno većim stanovima u odnosu na stvarne potrebe. Uzrok tome uglavnom su starije osobe koje ostaju živjeti u obiteljskim domovima nakon što im se djeca odsele. Stanje je različito od zemlje do zemlje, no prevelikih stanova u odnosu na broj stanara, znatno je manje u istočnoj nego zapadnoj Europi. Nakon Rumunjske, najmanji udio onih koji žive u prevelikim domovima bilježe Srbija, Turska, Latvija i Grčka. dok je u Hrvatskoj broj onih koji žive u glomaznim stanovima nešto manji do 15 posto. Taj fenomen jednostavno je objasniti: kako mladi, s obzirom na enormne cijene ne mogu kupiti stan, logično je da i nakon navršenih 30 pa i više godina i dalje žive s roditeljima.

Hrvatska ide dalje, bar što se tiče Svjetskog nogometnog prvenstva.