PROŠLI petak usvojen je državni proračun za sljedeću godinu: planirani prihod je 35,7 milijardi eura, a rashod 39,8 milijardi. Kratki smo dakle, već u startu, za 4,1 milijardu eura. Ali ne treba brinuti, sve će to biti riješeno rebalansima sljedeće godine. Država će se zadužiti, što u inozemstvu, što kod vlastitih građana kojekakvim državnim obveznicama, trezorskim zapisima i slično. Ono što je zanimljivo kod izglasavanja državnog proračuna jest da je ruku za njega u Saboru dignula i bivša SDP-ova zastupnica koja je u međuvremenu postala nezavisna. Tako je vladajuća većina, bar pri izglasavanju proračuna, dobila ruku više. Svi se pitaju je li to prvi žetončić na kojeg i ubuduće može računati vladajuća većina, a ona kaže kako je ruku dignula jer je usvojen njezin amandman za dogradnju i opremanje Doma za starije i nemoćne u Čakovcu. Dizanjem ruke za proračun, nezavisna je zastupnica potvrdila izreku kako para vrti gdje burgija neće.

Patrik Macek / Pixsell

Jedinice lokalne uprave i samouprave ovih će dana - ili to već jesu - usvojiti svoje proračune. I neće to biti lako jer im je država uskratila prireze. Ali gradovi i općine dosjetili su se jadu pa podigli stope poreza na dohodak i nekretnine. Kad je riječ o potonjem, u Splitu su odlučili povećati taj porez s 1,99 na pet eura po četvornom metru. Pri tom imaju jak argument: takav porez već plaćaju građani Zagreba, Rijeke, Pule i Šibenika, pa zašto ne bi i Splićani. Slično je i s porezom na dohodak. U nekim sredinama taj će porez biti povećan sa sadašnjih 21 na čak 27 posto. Kod donošenja proračuna za ovu godinu takvih povećanja nije bilo. Jasno je i zašto: ova godina bila je izborna, sljedeća nije. Kako izbora, bar redovnih, neće biti ni u 2027. čini se da građane čekaju teška vremena. Jer, kad su izbori, uvijek poteče med i mlijeko.

Ured europskog javnog tužitelja podignuo je optužnicu protiv čak 29-ero upletenih u subvencijsku prijevaru na zagrebačkom Geodetskom fakultetu. Među optuženima su i bivši pomoćnik ministrice kulture i medija, bivši dekan Geodetskog fakulteta te bivši profesor s tog fakulteta. Najzabavniji dio optužnice svako je onaj u kojem stoji da su bivši dekan i bivši profesor Geodetskog fakulteta kupili dva automobila i koristili ih za osobne potrebe, te su čak kupili i motorni brod, koji nije korišten za njihove aktivnosti, već su ga rentali za nautički turizam. Također, u najmanje 266 slučajeva, podnosili su lažna izvješća o putnim troškovima i podizali dnevnice za putovanja na kojima nikada nisu bili. Cijela ta priča mogla bi se svesti pod naslov: kupuj hrvatsko, kradi europsko.

U podijeljenom hrvatskom društvu, dodatno produbljenom raznim prosvjednima i antiprosvjedima, sudbina jedne nesretne, bolesne žene, dodatno je rasplamsala ionako opasni društveni požar. Policija je temeljito istražila slučaj navodnog napada usred dana u Zagrebu na časnu sestru i objavila da se ona samoozlijedila i da je nitko nije napao. Međutim, neki su mediji i takozvani influenceri željni, klikova i lajkova, izmislili priču kako je tu nesretnu osobu napao strani radnik, iritiran križem koji je nosila na svojoj odjeći i da je pri tom spominjao Alaha. Unatoč rezultatima temeljite policijske istrage, huškači i širitelji mržnje, umjesto da su se ispričali, počeli su širiti još nevjerojatnije teorije, tvrdeći kako su se u tom slučaju 'urotili država, policija, mediji i Crkva'. I kako to već biva, proizvođačima lažnih vijesti neće se dogoditi ništa, jer takvi su uvijek spremni reći: vjerujete li vi više svojim očima ili meni.

Državni zavod za statistiku objavio je procjenu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, u odnosu na lanjsku. Past će za gotovo dva posto. Ako se pogleda nešto dulje razdoblje, ono unatrag posljednje tri godine, hrvatska poljoprivreda zabilježit će pad proizvodnje od čak 6,6 posto. Nismo još čuli ministra poljoprivrede da se o tome izjasnio, ali ni poljoprivrednike ni stočare. Sigurno je kako bi mnogi od njih rekli da sve teže siju, a sve manje žanju jer ih guše inflacija, visoke cijene sjemena, gnojiva, goriva i da im se danas više ne isplati sijati i uzgajati ono što su godinama činili. A za to vrijeme police hrvatskih samoposluga prepune su krumpira iz Egipta, jabuka iz Poljske, graha iz Kanade, češnjaka iz Kine i voća iz Španjolske ili Italije. A mesa čak i s drugih kontinenata.

Vlada je na naš račun usvojila državni proračun.