VEĆINA ljudi koje susrećem ovih dana puno ˝kukaju˝. Nikakve su volje. Imaju problema što su na poslu (ako su te sreće pa rade), što su kod kuće... Uglavnom, te iste ljude srećem na slučajnim šetnjama do trgovine i opažam kako se zapravo jako malo kreću. Često pomislim na to kako je kretanje život. Kad se prestanemo kretati, sve tekućine u tijelu postanu ustajale... To najbolje znaju oni koji su se nakon dugo vremena pokrenuli, kako se odmah osjećaju bolje. I ovog proljeća bit će milijun ljudi na nasipu prema Poloju, šetat će, uživati u suncu, lijepom druženju, od onih koji idu korak po korak – a često i s nekim pomagalom, do onih koji već treći put trče do Poloja i nazad... Koliko ljudi imate priliku vidjeti da šeta po ovom vremenu i što nas sprječava da to činimo i danas? Na pimjer, da se dobro obučemo i izvedemo psa u šetnju, nije da pas ne mora ići van ako pada snijeg ili kiša. Možda bi nas kretanje vani pokrenulo i iznutra...

Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, a ti kriteriji često nisu u službi zdravlja. Sustavno opažanje i organizacije prehrane je podjednako važna kao i svakodnevno kretanje.

Statistike pokazuju da posvećivanje veće pozornosti onome koliko se krećete i što jedete uvelike može poboljšati raspoloženje čak i u ovo doba godine kad je priroda praktički mrtva. U doba dana kad obično klonete ili potonete, neophodno je povećati razinu serotonina u mozgu i tijelu – tzv. hormona sreće... Serotonin igra veliku ulogu u poticanje kretanja, a kretanje, zauzvrat, regulira razinu serotonina. Osjećaj dobrog raspoloženja nakon šetnje, ili neke druge umjerene tjelovježbe, često je povezan s lučenjem serotonina u mozgu i živčanom sustavu. Primjerice, kod depresije učinak prehrane i tjelovježbe je suptilniji i umjereniji od lijekova koji kao antidepresivi djeluju na serotoninski sustav. Od svih prirodnih alternativa ne treba očekivati da će zamijeniti propisani lijek, ali će definitivno pomoći dobrom raspoloženju.

Sjećate se tjedna kad ste se osjećali umorno, iscrpljeno i bezvoljno? Ili razdoblja kad vam je bilo blokirano pamćenje i kad ste otežano mislili? Stručnjaci za prehranu savjetuju kakvu hranu trebamo uzimati, a kakve se kloniti da bismo podigli raspoloženje i energiju održali na željenoj razini...

Savjeti stručnjaka upućuju na to da u razdobljima stresa, iako nam želja često suprotno nalaže, treba izbjegavati kofein i rafinirani šećer, jer oni izazivaju prebrze uspone i padove šećera u krvi, što organizam podvrgava šokovima. Stoga se preporučuje vlaknasta hrana (voće, povrće, žitarice, riža i mahunarke). U vrijeme stresa uzimanjem više manjih obroka tijekom dana, bolje je od tri uobičajena veća. Nekad se odgovarajuća hrana birala metodom pokušaja i pogreške, no danas vjerujemo da to više nije slučaj te da se zna za vezu hrane i duševnog blagostanja. Pokusi su pokazali da ljudi koji jedu hranu bogatu složenim ugljikohidratima (tjesteninu, rižu, žitarice, krumpir, grah,itd.), zahvaljujući povišenom serotoninu otporniji su na depresiju. Utvrđeno je da jela bogata bjelančevinama (bijelo meso, nemasni sirevi, jogurt,itd.) daju više noradrenalina, koji nas čini živahnijima, poletnijima te bržim u reakcijama...

Protiv depresije – složeni ugljikohidrati, folacin i selen

Ugljikohidrati: tjestenina, crni kruh, svježe voće i povrće, suhe marelice i smokve, intergalna riža, itd. Folna kiselina: tamnozeleno lisnato povrće (npr. špinat ili raštika). Selen: sjeme suncokreta, češnjak, ljuti feferoni, tuna, kamenice,...Nedostatak folne kiseline (folacina) jedan je od češćih uzroka depresije. Oko trećina oboljelih od depresije ima manjak folne kiseline, koja sudjeluje u tvorbi serotonina. Folna se kiselina, koja spada u vitamine B-kompleksa, može dodavati prehrani u tabletama, radi brže normalizacije razine serotonina. Manjak selena se u većoj mjeri opaža kod ljudi s depresijom, nego u općoj populaciji. Ako ste tužni ili potišteni, bez obzira što alkohol djeluje kao aktivator dobrog stanja, on je depresor živčanog sustava, što znači da pogoršava depresiju, te ga izbjegavajte.

Za bolje pamćenje – B1, B2, beta- karoten i cink

B1: pšenične klice, grašak, grah, orasi, kikiriki i meso... B2: bademi, žitarice, mlijeko, jaja, jetra...Beta- karoten: zeleno lisnato povrće, mrkva, sok od naranče...Cink: morski plodovi, južno voće, cjelovite žitarice,...

Vitamini B-kompleksa najvažniji su za normalnu moždanu funkciju. B1(tiamin) bitan je za dobru koncentraciju, a B2 za brze mentalne reakcije. Beta- karoten je materijal od kojeg tijelo stvara vitamin A, antioksidans ključan za izoštreno pamćenje. Mozak oksidira i stavra više slobodnih radikala od ijednog drugog organa, pa mu treba dodatni antioksidans u vidu vitamina A. Cink je jedan od najzastupljenijih elemenata u tragovima u mozgu, a njegov nedostatak ima veze s depresijom, oslabljenim pamćenjem i senilnošću.

Ako želite jasno misliti, izbjegavajte zasićene životinjske masti. mast, maslac, masno meso, masne sireve i mlijeko, alkohol. Hrana s puno zasićenih masti smanjuje dotok krvi u mozak, čime šteti moždanim funkcijama učenja i pamćenja. Alkohol a posebno njegovo dugotrajno uzimanje, oštećuje komunikaciju između moždanih stanica, zbog čega centri za učenje i pamćenje ostaju izvan pogona.

Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, a ti kriteriji često nisu u službi zdravlja. Sustavno opažanje i organizacije prehrane je podjednako važna kao i svakodnevno kretanje. Hrana unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu, te utječe na dobro ili loše raspoloženje. Stoga je bitno ono što unosimo u organizam i kako provodimo svoje slobodno vrijeme, na kauču uz tv ili u šetnji po svježem zraku, makar i na minus 10. Jer kako kaže švedska izreka: ˝Nema lošeg vremena, samo ima neadekvatne garderobe˝.