/
1
/
1
274
Prikaza
0
Komentara
IZBORNA je šutnja pa ćemo držati jezik za zubima, nacija se mora uozbiljiti, sabrati i u miru odlučiti kome će dati svoj glas i koga poslati na Pantovčak sljedećih pet godina. Već u osam sati večeras, kažu iz Državnog izbornog povjerenstva, znat ćemo, okvirno, kakve je sreće bilo osmero kandidata na osmim predsjedničkim izborima otkako je samostalne Hrvatske. Sve je nekako u znaku broja osam. A numerologija o broju osam kaže sljedeće: ''Osobe s brojem 8 nadahnuće su drugim ljudima, utjecajni su, ambiciozni, kreativni, tolerantni i novac im nije bitan. Oni su uravnoteženi, snažni, uspješni i realni, ne sanjare. Sposobni su, učinkoviti i dobro će prosuditi nečiji karakter. Vrlo su uspješne osobe. Ne vole licemjerje i ne toleriraju ljude koji se ne znaju ponašati i koji vole tračati. Sve će učiniti za svoju obitelj i prijatelje''. I sad, kako da se čovjek odluči kome dati svoj glas?
Čudno je to s vremenom, a još čudnije s nama: u proljeće nas iznenade poplave i odroni, ljeti pasje žege i oluje, u jesen suše i usahli usjevi, a zimi snijeg i vijavice. E, kad bi postojalo bar još jedno godišnje doba, pa da uživamo bez straha od snijega, oluja, poplava i suša.
Nisu škole ministarstva
Samo dan nakon tragedije u zagrebačkoj osnovnoj školi u Prečkom, proračunski novac namijenjen za mlade i prevenciju nasilja, Vlada je prenamjenila i odlučila dati HEP-u, istom onom HEP-u koji je skupo plaćeni plin kasnije prodavao za jedan cent. Razlog prebacivanja 42,85 milijuna eura: HEP-u treba lova da bi olakšalo 'saniranje posljedica rata u Ukrajini'. Kada se tragedija u Prečkom dogodila slušali smo ministra i njegove suradnike kako je škole zapravo jako teško čuvati i osigurati, kako brave nisu rješenje, nisu to ni zaštitari na ulazu, a ni rendgeni poput onih na aerodromima ili ulazima u štićene zgrade. Ministar veli da bi rendgeni na vratima škola jako usporavali ulazak učenika. A rješenje je više nego jednostavno: neka naši vrli političari na jednak način zaštite učenike hrvatskih škola, onako kako su osigurali sebe i svoje kabinete i okružili se tjelohraniteljima.
Bijeli Božić, crni dani
Nakon podosta godina imali smo, bar u dijelu zemlje, bijeli Božić. Ne samo u gorju, snijeg je zabijelio i dijelove slavonske ravnice. Dok je snijeg obradovao građane, zimske su službe, po običaju, ostale iznenađene. Osobito u Lici i Gorskom kotaru gdje je snijega bilo napretek, pa je zatrpao prometnice i zaustavio ralice. Mnoge su ceste bile zatrpane, građanima se po običaju preporučivalo da ne kreću na put bez prijeke potrebe, kako bijeli Božić ne bi proveli u automobilima drhtureći, zameteni u snijegu. Čudno je to s vremenom, a još čudnije s nama: u proljeće nas iznenade poplave i odroni, ljeti pasje žege i oluje, u jesen suše i usahli usjevi, a zimi snijeg i vijavice. E, kad bi postojalo bar još jedno godišnje doba, pa da uživamo bez straha od snijega, oluja, poplava i suša.
Šest rata za jedan obrok
Od Božića do Nove godine, blagdanski su stolovi puni 'ića i pića', nema čega nema i malo kad su trpeze bogate i raznovrsne kao u te dane. Na nekima se čak našao i bakalar, onaj po 50 eura kilogram. Drugi su se zadovolji puricom, odojkom ili janjetinom. A oni, koji sve to nisu mogli kupiti odjednom, iskoristili su dobrohotnost trgovaca i mogućnost plaćanja hrane na čak šest mjesečnih rata. Natrpate puna kolica, sve što vam stane u njih i baš vas briga, nema kamata i ne marite previše što je u 2024. hrana poskupjela za 30 posto. Sjećat ćete se Božića do početka ljeta kada vam stigne posljednja rata za blagdanski obrok, pa ćete sa zadovoljstvom reći: ovaj Božić nije trajao samo dva dana, već pola godine.
Guvernerska bajka
Guverner Hrvatske narodne banke, na odlasku ljeta gospodnjeg 2024., utješio je građane rečenicom koju doslovno citiramo: ''Mi očekujemo da će se stopa inflacija nastaviti smanjivati. Ona se smanjuje od kraja 2022., s izuzetkom zadnja dva mjeseca kad smo vidjeli skok cijena hrane, koji nas je iznenadio''. Tako kaže naš guverner u čijoj imovinskoj kartici stoji kako mu je mjesečna plaća u neto iznosu 7.241 eura i 17 centi. Guverner nam je objasnio i zašto su u nas cijene hrane toliko visoke, čak mnogo više od zemalja poput Njemačke, Austrije, Slovenije. Veli, to je zato što smo mi turistička zemlja. OK, ali jedna stvar ipak nije jasna: zašto su cijene hrane toliko porasle baš u studenom i prosincu, kada je špica naše turističke sezone u srpnju i kolovozu.
Po(r)uka tjedna
Nema kajanja poslije glasanja.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.
Komentari
0
Najnoviji
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
