KRLEŽINA, Lucićeva, Budakova, Kumičićeva, Bašićeva, Runjaninova, Vukovarska, Zagrebačka, Vinogradska - sve su to slavonskobrodske ulice kroz koje će prolaziti biciklističke staze. Nastavak je to gradskih ulaganja koja će se, u ovom dijelu, popeti na 25,3 milijuna kuna i duž 16.414 gradskih metara omogućiti biciklistima sigurniju vožnju. Raduju se tomu mnogi Brođani koji su odavno shvatili kako je grad na Savi stvoren za prometovanje biciklima kojima se na odredište, nerijetko, stiže brže nego automobilima - i usput se tako izbjegava problem s parkiranjem.

Središnji dio grada godinama, s porastom broja automobila po kućanstvu, muku muči s nedovoljnim brojem parkirališnih mjesta. No, posjetitelji takozvane 'Velike crkve' tom su problemu doskočili zaustavljanjem automobila na mjestima poput pješačke staze - gdje znak upozorenja to jasno zabranjuje. U tomu ih nije spriječila ni prisutnost načelnika Policijske uprave brodsko-posavske koji, pak, nije reagirao na takvo ponašanje. Zašto? 30 posto onih koji su sudjelovali u SBplus-ovoj anketi smatra kako policija i redari ne kažnjavaju vjernike za nepropisno parkiranje jer 'poštuju zapovijedi nadređenih', 32 posto vjeruje kako se boje utjecajnih vjernika, dok 20 posto misli da se boje reakcije klera. Osamnaest posto od 624 'glasača' ne zna što je tomu razlog. Bilo kako bilo, u cijeloj situaciji nije kriv nitko, nego novinari koji su radili svoj posao i - još jednom zabilježili ono što se drugdje (osim pred crkvom) ne tolerira. S obzirom na to da smo o takvim temama kao 'svetim kravama' u našem društvu već ranije razglabali, zaustavit ćemo se na ovomu i nastaviti fotografirati te komentirati dok oni koji su odgovorni ne počnu djelovati - pa makar i postavljanjem stupića uz taj dio staze.

Umjesto nepropisno parkiranih vozila, na stazi ispred slavonskobrodskog Doma zdravlja svakodnevno u redu čekaju pacijenti - neovisno o tomu je li ih opalilo jako sunce ili kiša. Dok su noćni klubovi i kafići ponovno pretrpani, nacionalni Stožer civilne zaštite domove zdravlja i dalje 'tjera' na provođenje strogih protuepidemijskih mjera. Kako je medicinskim tehničarima nemoguće 'u minutu' odrediti raspored primanja pacijenata, jasno je kako su čekanja česta - a ona, makar bila i kratkotrajna, u bolesti i na jakom suncu, nikomu nisu ugodna.

Nimalo ugodan nije ni pogled na nekad najveće pravoslavne crkve Brodsko-posavske županije srušene prije gotovo tri desetljeća. Ni danas nisu obnovljene, ali se polagano 'dižu' iz pepela. No, oni koji će u njima sudjelovati u misnim slavljima - očigledno - nisu dobrodošli u 'Lijepoj Našoj', a ne 'Njihovoj' - barem ne u predizborno vrijeme kada se grafitima i govorom mržnje nastoje rasplamsati stare vatre u srcima vjernih birača koje goni ljubav prema domovini - ili ono što tek ljubavlju nazivaju. Dok god takvo ponašanje bolesnih pojedinaca, osim Srpskog nacionalnog vijeća, javno ne osudi Crkva u Hrvata, nadbiskup, politički lideri, Vlada, policija, obrazovni sustav,... 'većinci' - nema nama, braćo i sestre, naprijed… sa Srbima ili bez njih.

To, dakako, ne znači kako trebamo zaboraviti zvjerska nedjela skupina i pojedinaca koji imaju svoje ime i prezime, neovisno o tomu kojem narodu i naciji pripadaju. Roditelji djece ubijene u Domovinskom ratu i ove su se godine sastali u Slavonskom Brodu i sjetili se velike najčišće neokaljane žrtve svoje djece čije malene križeve obilaze već desetljećima. Njihova je snaga u zajedništvu i dostojanstvu u toj pregolemoj patnji. Upravo oni trebaju biti uzor ili opomena svima koji danas različitim istupima i nastupima pokušavaju skupiti političke bodove na toj temi.

Tema onečišćenja zraka već je godinama 'podizač tenzija' (i predizborne atmosfere) u Slavonskom Brodu. Tako je županijski Upravni odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša, u Izvješću o prošlogodišnjoj kvaliteti zraka, odlučio poručiti kako 'onečišćenje zraka nije prihvatljivo za građane' te je 'rješavanje dugogodišnjeg onečišćenja na području grada Slavonskog Broda prioritet'. Ovim putem svesrdno zahvaljujemo na tim mudrim i korisnim zaključcima te obećajemo da ćemo promisliti hoće li to prevagnuti u odluci - komu dati svoj glas.

U trenutcima kada se ekonomska kriza tek najavljuje, Brođanima je možda posljednji trenutak da odluče hoće li ove godine uspjeti iz kućnog budžeta odvojiti novce za ljetovanje. U tomu će im pomoći Grad Slavonski Brod ponudom odmora na Korčuli. I dok cijena višednevnog boravka u drvenim kućicama nije rasla (1100 do 1300 kuna po cijeloj smjeni), mnogima će - u špici sezone, odnosno krajem srpnja i početkom kolovoza - biti teško izdvojiti 529 kuna po noći za boravak u novim pokretnim kućicama koje su klimatizirane i imaju vlastitu kupaonicu. To znači kako će morati izdvojiti 3703 kune za sedam dana. I dalje prihvatljivo (posebice za višečlane obitelji), ali mnogima daleko od pristupačnog.

Brođanima je, čini se, tijekom epidemijske krize, najviše nedostajao shopping u Bosni. Toliko da su na samo Tijelovo u dugačkim redovima na pješačkoj stazi čekali povratak u Slavonski Brod. Taj dan most je prešlo više od 2600 osoba. Toliko o 'hejtanju' susjeda, međusobnoj nesnošljivosti i netrepeljivosti među dvama narodima.

Svemu suprotnom od toga svoje je učenike čitav radni vijek učila Đurđa Vilagoš, slavonskobrodska slikarica i likovna pedagoginja. Razgovor s njom najpozitivniji je ovotjedni članak SBplus-a, sudeći prema reakcijama brojnih Brođana koji su podijelili uspomene na tu divnu ženu. Obuhvatimo li njihove komentare u jedan on bi glasio - 'Hvala Vam što ste obogatili Slavonski Brod'. Samo takvi veliki pojedinci mogu i drugima prenijeti pozitivnu energiju. Samo oni drže ovaj grad živim. Eh, kada bi ih barem bilo više.