PREMIJERU je trebalo pet, a resornom ministru četiri dana da se oglase o tragičnoj pogibiji trojice i teškom stradanju četvrtog pomorca Jadrolinije prošlog tjedna u Malom Lošinju. Vijesti od Malog Lošinja sporo stižu do Zagreba ili ljetovališta u kojem oni odmaraju i dok je cijela nacija bila u šoku i tražila odgovor na pitanje tko je odgovoran za tri izgubljena života u državnoj tvrtki, oni su mudro šutjeli, a o toj Jadroliniji, kojoj bi možda bolje pristajao naziv Jadnolinija, već se mjesecima piše po medijima. Prvo je izbila afera oko kupovine grčkih starudija, skupo plaćenih polovnih trajekata; potom se jedan od njih, onaj kojem su dali ime Oliver, nedavno pokvario i satima s 300 putnika, mahom turista, bespomoćno plutao pučinom, a sada se dogodila tragedija kada je na pristaništu pala trajektna rampa i usmrtila trojicu radnika. Predsjednik nadzornog odbora Jadrolinije dao je ostavku, ali članovi uprave mudro šute. Zato što nisu oni tu da govore. Njihovo je da primaju mjesečnu plaću veću od četiri tisuće eura, dok su oni poginuli radnici zarađivali tek oko 1.100.

Znadete li što je zajedničko Hrvatskoj i Grčkoj? Osim onih prastarih trajekata koje su nam utrapili na skupe pare, veže nas i pripadnost Mediteranu te epitet turističkih zemalja, ali ima još nešto važnije: Hrvatska je dužna kao Grčka, naš ukupni dug dosegnuo je gotov 50 milijardi eura ili točnije - kako bi zvučalo nešto uhu ugodnije - 49,2 milijarde. Unazad godinu dana naš se dug svakog mjeseca povećava za oko 200 milijuna eura. Tako ogroman iznos običnom je čovjeku nepojmljiv i možda će biti malo lakše razumjeti o kolikoj se količini novca radi kada kažemo da je onih 50 milijardi eura 63,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Ili, možda će biti još shvatljivije kad ga usporedimo s ovogodišnjim državnim proračunom koji iznosi 28,5 milijardi eura. Toliko, naime treba državi da bi mogla funkcionirati, a što se dogodi kada u proračunu nestane novca: pa ništa, krene se grčkim stazama i ono što manjka - posudi. Narod će to već nekako vratiti.

Hrvatska turistička zajednica obznanila je kako je u srpnju na Jadranu boravilo oko 155 tisuća manje turista nego u istom lanjskom razdoblju. Izraženo u postocima, to je pad od 3,4 posto. Tako je Istarsku županiju posjetilo oko 43 tisuće turista manje, Primorsko-goransku oko 36 tisuća, Splitsko-dalmatinsku oko 26 tisuća, a Zadarsku oko 20 tisuća manje. Jedino je u Dubrovačko-neretvanskoj zabilježen blagi rast broja gostiju: u srpnju ih je bilo 0,6 posto više nego lani. Zanimljivo je da su dvije slavonske županije Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska zabilježile povećanje dolazaka i noćenja iznad 20 posto. Problem je što su postoci veliki, ali stvarne brojke male, no ipak se iz toga da ponešto zaključiti. Možda su Slavonci shvatili da je škrtim turistima preskupo dati sedam eura za klip kuhanog kukuruza, plaćati euro za svaki sat korištenja klima uređaja, pa onda još dodatnih 30 eura za spremanje apartmana kada ih napuste. Slogan domaćeg turizma glasi ''Hrvatska puna života'', možda se uskoro promijeni u ''Hrvatska puna Zimmer Frei-ja''.

Industrija nam je uglavnom propala, banke i trgovačke lance smo prodali strancima, turizmu ne cvjetaju ruže, ali zato dobro stojimo s obrtništvom. Broj zaposlenih u obrtničkim djelatnostima u Hrvatskoj najveći je u posljednjih 12 godina. Lani smo imali čak 112.180 zaposlenih u obrtničkoj djelatnosti, a to je u samo godinu dana povećanje od desetak tisuća. Zvuči sjajno. No, ako ste u potrazi za vodoinstalaterima, soboslikarima, bravarima, tesarima, električarima ili pak onima koje se u ove paklene ljetne dane najviše traže: instalaterima i serviserima klima-uređaja, nećete ih naći ni za lijek. U čemu je kvaka? Prema podacima Hrvatske obrtničke komore najviše novih obrta nudi intelektualne usluge: prošle godine u ukupnom broju zaposlenih u obrtništvu takvih je bilo više od 30 tisuća. Mahom su to razni intelektualni i savjetnički obrti pa ako vam primjerice curi voda iz slavine, ne radi televizor ili perilica rublja, tim se obrtima možete obratiti za savjet kako i gdje pronaći majstora koji će otkloniti kvar.

Nije u Hrvatskoj samo problem u pomanjkanju obrtnika, problem je u pomanjkanju radne snage općenito. Ministarstvo unutarnjih poslova, do kraja srpnja odobrilo je gotovo 132 tisuće radnih dozvola strancima, a to je oko 22 posto više nego prošle godine. Osobito je kritično u građevinarstvu i turizmu. Za te dvije djelatnosti u godinu dana strancima je izdano oko 88 tisuća radnih dozvola. No, manjak radne snage bio bi još izraženiji, osobito u turizmu, kada u poslove ne bi uskočili penzioneri. Tako je, primjerice, u Istri svaki peti radnik stranac ili umirovljenik. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji radi više od tisuću umirovljenika, a u splitsko-dalmatinskoj 10 posto ukupnog broja zaposlenih su stranci i penzioneri. Što se pak zaposlenih umirovljenika tiče u cijeloj Hrvatskoj u lipnju ih je radilo gotovo 32 tisuće ili 17 posto više nego godinu ranije. A gdje su mladi? Odgovor je kratak: u inozemstvu. Ima ih doduše i u Hrvatskoj, mahom u kafićima, što kao gosti što kao konobari.

Ono što su Hrvatske željeznice na kopnu to je Jadrolinija na moru.