DOK je premijer bio u New Yorku, na 79. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda a predsjednik Republike se dosađivao u Hrvatskoj, iz njegova je ureda priopćeno kako je s Pantovčaka u Banske dvore još 9. rujna poslano pismo premijeru u kojemu ga predsjednik Republike poziva na sastanak o temi vanjske politike. Povod je, kaže, bila namjera Vlade da osnuje nova diplomatska i konzularna predstavništva u svijetu i to bez usuglašavanja s predsjednikom Republike. S Pantovčaka su podsjetili kako se takve odluke mogu donijeti samo u suglasju i temeljem dogovora Vlade i predsjednika Republike. I dok je premijer boravio u Sjedinjenim Državama, a predsjednik Republike u Hrvatskoj, s Pantovčaka su se požalili kako ni nakon dva tjedna nisu dobili nikakav odgovor Banskih dvora. Obzirom na međusobne odnose dvojice čelnih ljudi čini se da je iz Banskih dvora na Pantovčak stigao odgovor: Predsjedniče, piši novo pismo, jer ti prvo razumjeli nismo. I eto, predsjednik Republike poslao je novo: želi razgovor s premijerom oko vojnog roka. Odgovor se čeka.

U Hrvatskoj je 20 parlamentarnih stranaka i oko 140 onih koje nemaju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru. Unatoč tome domaća političke scena dobiva još jednu. Nova stranka zove se Dom i Nacionalno okupljanje, a ima i zanimljivu kraticu DOMINO. Osnovali su je bivši članovi Domovinskog pokreta, okupljeni oko Marija Radića, a kako su među njima i saborski zastupnici, stranka će automatski postati parlamentarna. Iz nove stranke poručuju kako njihovo ime, Nacionalno okupljanje, nema nikakve veze s istim imenom stranke francuske desnice koju vodi Marine Le Pen. Pojašnjavaju kako bi svakom trebalo biti jasno što znači dom, pa kao što pjeva Jura Stublić, i oni kažu: ''Samo je jedno mjesto na svijetu dom''. I dopunjuju: ''A naš je dom Hrvatska i osnažit ćemo ga kroz nacionalno okupljanje''. Za sada još nismo čuli komentar iz Domovinskog pokreta Ivana Penave, ali bolji poznavatelji političkih prilika kažu kako nije isključeno da se zbog pojave DOMINA, plaše domino efekta.

Sjećate li se kako je hrvatska Vlada potkraj 2021. najavila mjeru Biram Hrvatsku koja je predviđala potporu za samozapošljavanje povratnicima u iznosu od tadašnjih 200 tisuća kuna (danas bi to bilo oko 26,7 tisuća eura). Očekivalo se da će tu mjeru iskoristiti bar 4500 ljudi ali se vratilo samo 428, ili manje od deset posto. Sada, Vlada s istim ciljem, s namjerom da privuče Hrvate koji su otišli iz domovine, nudi novi mamac. Dvije i po godine nakon propale mjere Biram Hrvatsku, Vlada povratnicima iz inozemstva nudi oslobađanje poreza na dohodak; neće ga morati plaćati pet godina. Međutim, kada se izračuna da bi povratnici za pet godina dobili između 12 i 15 tisuća eura, jasno je da Vladin mamac nije osobito privlačan. Zato nova mjera nije dobila naziv kao ona stara - Biram Hrvatsku - jer je i Vladi jasno da bi joj bolje pristajao naziv: Tko bira, riskira.

Javljaju iz Hrvatskih autocesta kako bi naplatne kućice za dvije godine trebale otići u povijest. Potpisali su ugovor s tvrtkama iz Slovačke i Češke o uvođenju novog sustava naplate cestarine. Taj veliki posao koštat će gotovo 80 milijuna eura, a novi sustav naplate bit će završen u roku od 24 mjeseca. Od tada plaćanje cestarine obavljat će se korištenjem ENC-a ili očitavanjem registarske oznake vozila. Bit će postavljeno 208 naplatnih portala i 140 staza za brzu registraciju. Kad sve bude gotovo, za dvije godine, novi sustav naplate omogućit će slobodan prolaz bez zaustavljanja, skratiti vrijeme putovanja i smanjiti emisiju štetnih plinova, optimistično najavljuju iz HAC-a. I kažu kako će se cestarina i dalje plaćati po prijeđenim kilometrima, pa ćemo, kao i do sada, imati najskuplje cestarine u Europi. Modernizacija, naravno, ne podrazumijeva i pojeftinjenje.

Iz još jedne državne firme, Hrvatskih željeznica, stižu zanimljive vijesti: na željeznički kolodvor u Zadru nakon 11 godina stigao je prvi putnički vlak. U vlaku su bili turisti iz Švicarske, koji su od Züricha do Zadra putovali deset dana. U Europi i svijetu zavladao je trend sporih putovanja željeznicom; vlakom se putuje polako, putnici-turisti spavaju u usputnim hotelima, a hrana i piće dostupni su u vagon-restoranu. A kad se o tome radi, teško da postoji bolje zemlja od Hrvatske. Naše su željeznice nadaleko poznate po poslovičnoj sporosti, kašnjenju vlakova i starim vagonima. A baš to se traži. No, istoga tjedna iz Hrvatskih je željeznica stigla i vijest o skorom uvođenju brzih baterijskih motornih vlakova koji će voziti 120 kilometara na sat, a putnicima će na raspolaganju biti i besplatan Wi-Fi. I sada kada ih je krenulo, kada u Švicarskoj i drugdje u svijetu cvjeta turizam sporih putovanja vlakovima, nalik iz vremena Orient Expessa, u HŽ-u se odlučili za ozbiljnu modernizaciju.

Nakon ljetne stanke, eto nove političke stranke.