TEŠKO što na kugli zemaljskoj može zasjeniti američke predsjedničke izbore koji se održavaju svake četiri godine, uvijek prvog utorka u studenom. I dok se svijet pita tko će ubuduće voditi SAD, Kamala Harris ili Donald Trump, u nas to je pitanje u drugom planu. Svi su zaokupljeni anketama o ispitivanju javnog mišljenja koje prilično veliku prednost daju aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću i to kako u prvom, tako i u drugom izbornom krugu. Bar što se ankete tiče - a valja podsjetiti da na kraju posljednju riječ ipak daju hrvatski građani - izgledi Dragana Primorca i Marije Selak Raspudić da zasjednu na Pantovčak više su nego minimalni. Pobjedi li Zoran Milanović, a nećemo dugo čekati da bismo to saznali, hrvatskim građanima predstoji pet godina sigurne zabave i novih prepucavanja na liniji predsjednik Republike protiv premijera i njegove stranke. Pa tko voli tu vrst zabave imat će prilike uživati u njoj sljedećih pet godina.

Dok borba za Pantovčak nesmiljeno traje, važno pitanje koje se nameće jest gdje će, nakon pobjede, stolovati budući šef države. Oko zgrade na Pantovčaku u kojoj je ured predsjednika Republike pokrenulo se najveće klizište u državi. Sve je počelo sredinom ožujka kada se na prilazu Pantovčaku pojavilo tek nekoliko površinskih crtica, a danas, to je klizište veličine 65.000 četvornih metara ili kao 13 nogometnih igrališta. Lako je moguće da će ured predsjednika zbog toga morati biti evakuiran. I eto, čini se da ne pretjeruju oni koji govore kako je vlast u Hrvatskoj na više nego klimavim nogama: Ured predsjednika najveće je klizište u zemlji; Vlada već dvije godine umjesto u Banskim dvorima, oštećenim u potresu, zasjeda u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici; a Sabor - od ove jeseni - zbog renoviranja i šteta izazvanih potresom, umjesto na Markovu trgu zasjeda u Hrvatskom vojnom učilištu.

Tek što je iz Hrvatske otišla Laura Kövesi, glavna europska tužiteljica, uhićeno je devetero osoba osumnjičenih za subvencijsku prijevaru u vrijednosti većoj od 9 milijuna eura. Pod istragom se našla tvrtka Vajda, iz konzorcija Pivac, a među uhićenima su bivši i sadašnji šefovi Uprave i Nadzornog odbora. Uz njih, uhićen je i nekadašnji zamjenik ministra kulture. Od ožujka 2018. do lipnja 2023. tvrtka u vlasništvu obitelji Pivac, tvrde istražitelji, podnijela je Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj više zahtjeva za poboljšanje dobrobiti životinja u svinjogojstvu u ukupnom iznosu većem od 9 milijuna eura. Taj novac trebao je pokriti troškove nastale ispunjavanjem obveza koji nadilaze standardne zakonske uvjete u uzgoju i tovu svinja. Iako njihova tvrtka nije ispunjavala te uvjete, osumnjičenici su podnijeli krivotvorene prijave za gospodarstva svojih kooperanata. I tako, u nas, čak ni uzgoj svinja ne može proći bez svinjarija.

Da se Hrvatska razvija neravnomjerno odavno smo znali: razlika između prosječne plaće u gradu Zagrebu i županiji s najmanjom prosječnom plaćom iznosi čak 363 eura. Prema indeksu razvijenosti Grad Zagreb je čak 20 posto razvijeniji od državnog prosjeka. Nakon Zagreba najrazvijenije su Zagrebačka, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Primorsko-goranska županija, koje imaju također veći indeks od hrvatskog prosjeka, kao i Varaždinska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska. Na dnu ljestvice razvijenosti su Virovitičko-podravska, predzadnja je Vukovarsko-srijemska, a treća najnerazvijenija je Brodsko-posavska županija. I pitate se zašto onda Slavonci, koji čvrsto drže začelje, u potrazi za boljim životom ne odlaze u Zagreb. Možda zato jer su već zaposjeli Irsku, Njemačku, Austriju - a Zagreb prepustili Indijcima, Nepalcima, Filipincima…

U jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi zbog nasilničkog ponašanja 9-godišnjaka već gotovo mjesec dana traje prava drama; učenici bojkotiraju nastavu. U tome imaju podršku roditelja kojima je dosta vršnjačkog nasilja. Ravnatelj škole dao je neopozivu ostavku, pa se ipak vratio na funkciju; s roditeljima djece solidarizirali su se i nastavnici, a ministar znanosti, obrazovanja i mladih, bojkot roditelja nazvao je ''balvan revolucijom''. Njegova državna tajnica, pak, rekla je da ulica ne može odlučivati o stvarima koje se donose u školi, a u školi se nije odlučivalo ni o čemu pa se pobuna nastavlja. I svi mudro zaključuju kako su zakazale institucije sustava. Pa sve podsjeća na anegdotu kako je skupina mudraca u nekoj državi mjesecima nagađala koliko konj ima zuba dok problem nije riješio unuk jednoga od njih: predložio je da odu do štale, otvore konju usta i prebroje koliko zubi ima. Kod nas to pravilo ne vrijedi, jer ministru znanosti baš se nešto ne ide u štalu.

Nije problem što smo noćas svi pomaknuli kazaljku sata unatrag; problem je što je političari unazad vraćaju za cijela desetljeća.