NAKON uhićenja i ekspresnog razrješenja ministra zdravstva Vilija Beroša u javnost su iscurili brojni detalji o neviđenoj pljački, koju mnogi - zbog resora u kojem se dogodila - smatraju najbesramnijom i najodvratnijom pljačkom ikad, pljačkom bez presedana. Hrvatskom zdravstvu voda je do grla i to osjeća svaki građanin čim prekorači vrata bolnice i krene na bilo kakvu medicinsku pretragu. Liste čekanja su kilometarske, uz redovno zdravstveno osiguranje građani plaćaju i dopunsko, a kad podižu lijekove gotovo redovno plaćaju i doplatu. Dugovi hrvatskih bolnica farmaceutskim kućama odavno su prešli iznos od vrtoglavih 600 milijuna eura, što dovodi do povremenih nestašica u ljekarnama, ali i do enormnih marži kako bi farmaceuti preživjeli. Pljačkati takav sustav o kojem doslovno ovise životi hrvatskih građana, uistinu je prvorazredni zločin. I dok bivši ministar već duže od tjedan dana ima besplatni smještaj i puni pansion u Remetincu, javnost saznaje kako ga je ekipa, uz čiju je pomoć pljačkala zdravstveni sustav, od milja zvala: Mali. A predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić postavila je pravo pitanje: ako je bivši ministar Mali, tko je onda Veliki?

Među informacijama iz istrage oko bivšeg ministra zdravstva koje su iscurile u javnost osobito je pikantna poruka iz WhatsApp grupe kada jedan od osumnjičenika šalje poruku ostalima kako je Vili Beroš podigao proračun za zdravstvo na 7,1 milijardi eura, a drugi cinično kaže: ''Deset posto je dosta za nas…''. Deset posto od 7,1 milijardi iznosi 710 milijuna eura i zaista je dosta. Treba to opljačkati. Ali curenje takvih sočnih poruka prilično je uzrujalo glavnog držanog odvjetnika koji je naložio hitnu istragu o tome tko u javnost pušta takve informacije. A takvima, po članku Kaznenog zakona 307.a, poznatijem kao Lex AP, zbog neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, prijeti kazna zatvora i do tri godine. I tako, ponovno se događa da su za ovu zemlju opasniji oni koji viču da negdje gori od onih koji su požar podmetnuli. Jer, požare u nas, kako je rekla razmažena i neodgojena kći šefa Hrvatskih šuma - gase nakaze.

Do kraja godine čekaju nas još jedni izbori: nakon parlamentarnih i europskih izaći ćemo i na predsjedničke. Završnica utrke za Pantovčak biti će 29. prosinca, između Božića i Nove godine, ali odluka sasvim sigurno neće biti toga dana, već dva tjedna kasnije, u drugom krugu. Prema anketama ni jedan od 11 predsjedničkih kandidata neće pobijediti u prvom krugu, pa će Hrvati ponovno na birališta 12. siječnja 2025. Tada će se znati tko će sljedećih pet godina provesti na Pantovčaku. Prošlotjedne ankete kažu da najviše izgleda ima aktualni predsjednik Republike, s podrškom birača od 38,8 posto, dok je iza njega u ozbiljnom zaostatku Dragan Primorac koga podržava 22 posto anketiranih. Nešto više od 14 posto birača još nije donijelo odluku za koga će glasovati, a dvije dame, Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin, imaju 9, odnosno 7,5 posto podrške i prilično su daleko od drugog kruga. Ostalih sedmero bez ikakvih su izgleda. Ako dakle spadate u onih 14 posto neodlučnih dobro razmislite za koga ćete glasovati da kasnije ne bi bilo ono: pa, nismo znali.

Političku scenu prošlog je tjedna dodatno uzdrmala odluka nove političke stranke DOMiNO, čiji je čelnik Mario Radić obznanio kako napuštaju vladajuću koaliciju. Najavili su i osnivanje svog zastupničkog kluba u Hrvatskom saboru koji će imati tri zastupnika, a uskoro bi im se, kako su rekli, trebao pridružiti još neki. Izlaskom DOMiNA iz vladajuće većine premijer je sada u Saboru ostao na 76 ruku. Ima dakle minimalnu većinu, samo jednog zastupnika više od oporbe. Ali poznavajući hrvatsku političku scenu, sigurni smo kako premijer ne mora strepiti da će izlazak DOMiNA iz vladajuće većine izazvati domino efekt i srušiti njegovu Vladu. Hrvati dobro znaju kako funkcionira igra domino, ali još bolje kako se igra sa žetončićima. A njih se uvijek nađe. Uvijek priskočiti neka ispružena ruka i čim dobije ono što traži, eto ručice u zraku.

Premijer se hvali kako nam dobro ide, no čini se da građani baš tako ne misle jer itekako osjećaju da za svoj novac iz dana u dan mogu kupiti sve manje i manje. Mediji su ovih dana obznanili kako Hrvati, u prosjeku, mjesečno raspolažu s 1.035 eura. Najviše prihode bilježe osobe u dobi od 40 do 49 godina, dok mlađi, oni od 18 do 29 godina raspolažu prosječno sa 751 eurom. A kako na mladima svijet ostaje, njima gotovo nište ne ostane jer na hranu i piće, mjesečno troše oko 234 eura, na odjeću i obuću oko 113 eura, a na kredite 86 eura. Statistika kaže da neki ipak mjesečno u prosjeku mogu uštedjeti i do 72 eura. Lijep je to iznos jer mladi koji žele kupiti stan - s obzirom da je prosječna cijena kvadrata u Hrvatskoj početkom godine iznosila 3.223 eura - za samo 44 mjeseca već će imati za kvadratni metar stana. A kako su mladi, do mirovine će nekako skupiti za garsonijeru.

Ne nasjedate na optičku varku: razlika između Malog i Velikog puno je manja nego što izgleda.