VIŠE nema nedoumice: 29. prosinca birat ćemo između osam predsjedničkih kandidata, jer ih je šestero ispalo iz utrke i prije nego je službeno započela. Državno izborno povjerenstvo zaprimilo je osam pravovaljanih lista koje su imale više od 10 tisuća potpisa građana, što je jedan od osnovnih uvjeta za kandidaturu. Kada je počelo prikupljanje potpisa bilo ih je 14, no neki su odustali, a drugi shvatili da bez jake stranke iza leđa nije nimalo lako skupiti 10.000 potpisa građana. Tako ćemo na osmim predsjedničkim izborima od hrvatske samostalnosti imati osmero kandidata: tri dame i petoricu džentlmena. E, sad, koliko su riječi ''dame'' i ''džentlmeni'' primjerene s obzirom na ponašanje službenih predsjedničkih kandidata, neka ocijeni svatko tko ima volje analizirati njihov rječnik. Kada bi izborni rječnik i način na koji se predsjednički kandidati obraćaju jedni drugima, također bio jedan od kriterija za valjanju kandidaturu, bojimo se da bi od osmero kandidata, knjiga spala na dva slova.

Pronađena je sretna formula kako da Hrvati pronađu način jeftinijeg života. Genijalnu ideju iznio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar i građanima predložio da sami doma peku kruh umjesto da ga kupuju u trgovinama. Ministar je savjetovao neuke građane da će znatno uštedjeti ako sami doma peku kruh jer su cijene struje, brašna, ulja i mlijeka regulirane, budući da o tome brine država. A kako država ne može svakom građaninu ispeći kruh, neka to urade sami. Ne znaju li kako, upute će pronaći na Googlu. Sada čekamo da ministar poljoprivrede građane poduči kao u dnevnom boravku ili spavaćoj sobi podići mini plastenike za uzgoj povrća; da nas nova ministrica zdravstva uputi da umjesto lijekova koristimo ljekovite trave i čajeve, a ministar financija da u novčaniku nikada ne nosimo više od pet eura, jer ćemo tako manje trošiti. I da država svakom domaćinstvu, umjesto božićnice, pokloni krušnu peć.

Prošle subote više tisuća nastavnika prosvjedovalo je u Zagrebu nezadovoljni malim koeficijentima i malim plaćama. Bili su bučni, krenuli Frankopanskom do srca Zagreba, Trga bana Jelačića, i nosili stotine transparenata na kojim je među ostalim pisalo: "Koeficijenti su nepošteni, tražimo promjene", "Ocjenjivanje: Osveta loših đaka svojim učiteljima", "Pokvarena vlast krade budućnost", "Bez akcije nema reakcije" i "Sve ste uništili, al‘ školstvo ne damo". Možda je najduhovitiji i najuočljiviji bio onaj na kojem je pisalo: "AP milo moje, učitelji bi malo plaće tvoje". Inače, cijeli prosvjed nastavnika vodio se pod sloganom Adventski Prosvjed, s tim što su prva slova obje riječi bila posebno istaknuta kako bi predstavljala inicijale premijera, A. P. , a cinici kažu kako to zapravo znači PAPP - P. Odnosno: ''Premijeru, Ako Prosvjed Prođe, Prođe''.

Prosječne mirovine u Hrvatskoj nešto su iznad 620 eura mjesečno, ali gotovo 60 posto od oko 1,2 milijuna umirovljenika prima značajno manje. Njihove mirovine kreću se do 540 eura, mada je podosta onih koji novčanicu od 500 eura nikada nisu držali u ruci. Zato su, prošlog petka ponovno prosvjedovali. Njihov prosvjed nije bio samo protiv rastućeg siromaštva ljudi treće životne dobi; bunili su se i protiv kriminala i korupcije. Valjda je netko shvatio kako bi mirovine u ovoj državi bile veće kada bi se manje kralo. Nastalost, glavi zagrebački trg nije baš bio prepun nezadovoljnih umirovljenika, ali sve se da jednosatno objasniti. Tog petka temperatura zraka bila je tek koji stupanj iznad ništice, a umirovljenici baš nisu poznati po tome da imaju tople zimske kapute, bunde i futrane jakne. I ne bi baš bilo zgodno da dođu u gaćama, obješenim na štapu.

Pismenost u Hrvata na prosječnoj je razini, ali kad se radi o rješavanje problema, stojimo puno lošije. Kažu to rezultati ''Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih'' provedenom u sklopu međunarodnog projekta "Istraživanje vještina u odrasloj dobi u Hrvatskoj". Istraživanje je provedeno u 31 zemlji svijeta, a najlošiji rezultat Hrvati su ostvarili u prilagodljivosti digitalnog rješavanje nekoga problema organizacije vremena. U toj domeni bili su tek na 25. mjestu od 31 zemlje. Međutim, nije sve tako crno kako izgleda: Hrvatska je prema rezultatima u domenama čitalačke i matematičke pismenosti, te rješavanju problema, ispred nekih većih zemalja, ali ipak je daleko ispod Finske, Švedske ili Japana. Prava je šteta što nije istraživana sposobnost Hrvata u miješenju i pečenju domaćeg kruha. Nakon istupa ministra gospodarstva, zacijelo bismo bili u samom svjetskom vrhu.

Savjet za ministra gospodstava o pečenju kruha: Ispeci, pa reci.