IMA li većeg zadovoljstva autora kada cilj pisanja postane vidljiv kroz efekt u društvenim pojavama. Tako je prošli tjedan naš politički i društveni aktivist Petar Bašić pokrenuo inicijativu za „ekološku rentu" koju bi naplatili od Croduxa. U svojih šest prijedloga aktivnosti koje trebamo poduzeti, u kolumni od 27.10.2017., upravo sam ovu naznačio kao nužno potrebnu. Pogotovo će ona biti vrijedna onoga trenutka kada vidimo kako plinofikacija nema značajniji utjecaj na kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu.

Međutim, doći do 'rente' neće biti nimalo lak posao. Paralelno s tim treba istu akciju pokrenuti prema JANAF-u i to što brže. U ovom trenutku u Hrvatskoj je stvorena klima opće empatije prema Slavonskom Brodu tako da bi sada vrlo lako prošli s nekoliko projekata koji imaju vezu s umanjenjem posljedica zagađenja zraka.

Dakle, umjesto stalnih nepravilnih izvješćivanja javnosti o satnim koncentracijama lebdeći čestica - kojima nas mladi okolišni aktivisti neprestano bombardiraju - trebalo bi sjesti i napisati nekoliko projekata vezanih za okoliš. U ovom trenutku takvi projekti sigurno prolaze, a doprinijeli bi umanjenju šteta koje su nastale kampanjama „Brod najzagađeniji grad u Hrvatskoj".

Negativnim procesima uvelike doprinose političari koji su glavni krivci za ovakvo predstavljanje ovdašnjeg okolišnog problema, promociju i kampanju „Brod najzagađeniji grad u Hrvatskoj".

Ovdašnji okolišni aktivisti  sudjelovali su u proizvodnji štete

1. Grad Slavonski Brod postao je sinonim zagađenosti u Hrvatskoj, mada to nije.

2. Stvorena je vrlo loša poduzetnička klima. Nitko ne želi investirati u najzagađeniji grad iz kojega stanovnici bježe glavom bez obzira. U zadnjih nekoliko godina najveće investicije su izgradnja pečenjarnice Mc Donald's i dućana jeftinih roba loših brandova opće potrošnje Lidl. Plaće u ovim objektima će vjerojatno biti na razini nevjerojatnih 3000 kn za 200 sati rada mjesečno, što bi trebalo „zaustaviti iseljavanje".

3. Brođani se nepovratno iseljavaju, jer uz ekonomske prilike nitko ne želi živjeti u smrdljivom gradu u kojemu se teško diše.

4. Vrijednost nekretnina je dosegnula najnižu razinu u cijeloj Hrvatskoj. Nitko ne želi kupiti kuću ili stan u najzagađenijem gradu  u Hrvatskoj.

5. Vrijednost poljoprivrednih proizvoda se opasno ugrožava. Tko želi kupiti med ili salatu proizvedenu u Brodsko posavskoj županiji kada je tu zagađenje takvo da ni pčele ne mogu opstati.

6. Teška šteta turističkom imidžu grada. Svaka turistička kampanja unaprijed je osuđena na propast, budući da svakodnevno objavljujemo kako je „opasna"koncentracija nekih od polutanata baš u tom trenutku izmjerena u Slavonskom Brodu.

Nužna je nova politička kampanja

Ove posljedice moguće je ispraviti samo novom političkom kampanjom u kojoj je nužno istaknuti ovdašnje vrijednosti, položajnu rentu u odnosu na infrastrukturu, a posebno mjesto treba zauzeti kulturno povijesna, ekološka i enološka  ostavština. Pod hitno bi trebalo početi koristiti potencijale rijeke Save kojom protječe čista smaragdno zelena bistra voda puna života. Postoje iznimno važne prirodne vrijednosti definirane ekološkom mrežom  NATURA 2000. Postoji izrazito kvalitetna pitka voda, najbolja u regiji (izvori Sikirevci), kvalitetne šume i velike poljoprivredne površine. A ljudi se iseljavaju i ovo bogatstvo ostavljaju nekom drugom.

Negativnim procesima uvelike doprinose političari koji su glavni krivci za ovakvo predstavljanje ovdašnjeg okolišnog problema, promociju i kampanju „Brod najzagađeniji grad u Hrvatskoj".

Cijeloj predstavi svjedočili smo prošli tjedan u Saboru. Naša uvažena zastupnica gđa.Maksimčuk, uz veliki napor, uspjela je pročitati pitanje ministru Ćoriću: „Svoje pitanje upućujem ministru Tomislavu Ćoriću: Poštovani ministre, građani Slavonskog Broda godinama udišu najlošiji zrak u Hrvatskoj. Naslušali su se velikih obećanja bivših ministara, ali stvari se nisu pomaknule s mjesta. Što se za vrijeme Vašega mandata poduzelo kako bi se smanjilo onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu. Ima li razloga za optimizam koji se, nakon godina nepovjerenja prema institucijama, unazad zadnjih mjesec dana pojavio u mome gradu Slavonskom Brodu?".

Ovo pitanje je trebalo biti političko okolišni trijumfalizam, ali ponovo na ogromnu štetu Grada Slavonskog Broda. Evo, svi bivši predsjednici i ministri su bili u Slavonskom Brodu i nisu ništa riješili, a mi jesmo - koš. Tada ministar u svom punom kapacitetu neznanja odgovara:

„Poštovana zastupnice, kao što ste i sami rekli, agonija građana u Slavonskom Brodu islavonskobrodskoj županiji traje još od 2008. godine, dakle od trenutka pokretanja proizvodnje u rafineriji Brod. Kvaliteta zraka, posebice visoka količina sumporovodika u zraku, prema svim mjerenjima od 2008 godine do danas, zvala je na akciju. Nažalost tijekom godina nije se puno postiglo po tom pitanju.

Međutim, do 31.10. ove godine, učinjen je, po našem mišljenju, vrlo važan korak upravo u rješenju problema s kojim su građani slavonskobrodske županije suočeni. Dakle 31. 10. potpisan je Protokol o suradnji na plinofikaciji Rafinerije Brod između Ministarstva energetike i okoliša RH-a i energetike i rudarstva RS-a. Ovaj Protokol, koji prije svega kao međunarodni akt sam po sebi nije pravno obvezujući, je temelj za suradnju koja će se dogoditi na plinofikaciji rafinerije Brod." Reče ministar i ostade živ.

Potpisan međunarodni akt koji nije međunarodni

Kao što uvažena zastupnica kaže "građani Slavonskog Broda godinama udišu najlošiji zrak u Hrvatskoj" a ministar dodaje kako smo u „agoniji"pa on potpisuje međunarodni akt koji nije pravno obvezujući. Pa zbog čega je ministar potpisao dokument koji nije pravno obvezujući? Zatim nova nebuloza - Potpisan je međunarodni akt koji nije međunarodni, iako je potpisan na razini ministarstava nepostojeće republike (postoji entitet) i postojeće Republike Hrvatske. Smanjit će se sumporvodik koji se uopće neće smanjiti. I sada će krenuti plinofikacija, a rok o kojem se govorilo je povećan na godinu i pol. Privatni akteri će početi sa radovima, Rusi  će dobiti plin ni krivi ni dužni. To je rješenje i „moramo se svi skupa nakloniti do poda" ovom okolišno političkom diletantizmu koji nema granica.

Politika mora definitivno dignuti svoje šape sa okoliša jer je ovaj naš problem koji nam je nanio veliku štetu upravo „iznjedrila" lokalna politika i mladi okolišni aktivisti, a sada ga „riješila" državna politika. Al' ga riješi! Svaka čast!

Slavonski Brod definitivno nije najzagađeniji grad u Hrvatskoj. Slavonski Brod nije u nikakvoj agoniji i ne vidim nikoga oko sebe tko je u agoniji. Službenim Godišnjim izvješćem o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu, Agencija za okoliš i prirodu - za cijelu godinu - Slavonski Brod svrstava u gradove koji imaju karakteristično zagađenje zraka za anglomeracije (velika naselja) i tipična povremena zagađenja vezana za industriju. Svako od ovih parametara uvelike ovisi o stanju atmosfere (vjetrovima). U izvješću za 2015. (do kraja 2017. mora biti kompletirano za 2016.), niti po jednom parametru, Brodsko posavska županija nije na vrhu zagađenja, pa tako ni Slavonski Brod. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo "Indicija raka u Hrvatskoj za 2014. godinu, objavljen 2016. godine, Brodsko posavska županija niti po jednom obliku pojavljivosti raka nije među prvih pet. Bilo bi dobro kad bi netko od brodskih medicinskih djelatnika dao svježe podatke za bolesti respiratornog trakta.

Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

I na kraju odgovor grafiteru PeteruTDj na pitanje: "Koji je moj interes i zašto ja ovom pišem'". Odgovor čovjeku koji drži kako svi moraju imati prizeman interes kao što ga, očito, ima on, grafiter PeteruTDj.

Tijekom komentiranja uzroka i posljedica zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, osobno, nisam imao niti imam ikakav politički ili materijalni interes. Jedini cilj bio mi je i jeste sa Slavonskog Broda skinuti teški krimen najzagađenijeg grada u Hrvatskoj. Pritom, nikada nisam kazao niti ću kazati kako Rafinerija Brod, povremeno, ne zagađuje atmosferu. U prethodnim kolumnama detaljno sam objasnio kako i kad se to događa. Kako i koliko će biti smanjeno ili povećano zagađenje plinofikacijom također sam detaljno objasnio u jednoj od svojih kolumni. Brođanima ne ostaje ništa drugo nego čekati na rješenje plinofikacije. Umjesto nepotrebnog širenja panike među građanima, proglašavajući nešto opasnim zbog nepravilnog tumačenja podataka s mjernih postaja, mladi okolišni aktivisti bi mogli trošiti vrijeme na pisanje okolišnih projekata te podnositi aplikacije na različite fondove. Kroz projekte, stručno, znanstveno utemeljenim podacima, mogli bi upozoravati na različite anomalije. Bio bi to efikasan doprinos borbi za čisti zrak, za razliku od dosadašnjeg opasnog diletantizma.

PDF Dokument

Izvjesce o kvaliteti zraka 2015..pdf